Video
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je upozorio da je vršnjačko nasilje u obrazovno-vaspitnim ustanovama najčešći oblik nasilja među djecom, dok iz Juventasa kažu da su rezultati istraživanja te NVO i Udruženja Roditelji pokazali da je u toku 2017. godine svaki četvrti učenik trpio vršnjačko nasilje, dok u prvom mjesecu školske 2018. godine skoro svaki peti učenik navodi da mu se desilo da doživi neki oblik vršnjačkog nasilja.
Direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović kazala je za Dan da već godinu ne znaju šta se dešava i koliko je ukupno bilo slučajeva, jer ne zasjeda tim za sprečavanje vršnjačkog nasilja.
“Posebna i dodatna je priča o vršnjačkom nasilju. Mi ne znamo šta se dešava na tom polju, nadamo se da će Ministarstvo prosvjete početi da se aktivnije time bavi i sprovodi sve što postoji kao mjere, a ima ih dosta. Trenutno ne rade na tome u intenzitetu kojim bi trebalo, s obzirom na probleme. Čak ni linija za prijavu vršnjačkog nasilja ne funkcioniše. Tim za vršnjačko nasilje nije se sastajao godinu, ne znamo gdje ga je sve bilo i kako je rješavano”, kaže Mihailović.
Iz Juventasa navode da obrazovni sistem treba da se više uključi i organizovano pristupi prevenciji i suzbijanju svih vidova nasilja, a posebno vršnjačkog.
“Veoma smo zabrinuti zbog učestale pojave vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori, a poslednji slučaj nasilja za koji se osnovano sumnja da je vršnjačko, a koji se, kako se navodi, dogodio prekjuče, poziva na hitnu reakciju i udruživanje svih nadležnih za ovu problematiku. Podgoričanin J.K. (16) napadnut je i pretučen u dvorištu Osnovne škole Štampar Makarije, gdje su ga trojica maloljetnika tukla i čekićem za meso. J.K. su u Urgentnom bloku konstatovali hematome u predjelu glave, povredu na jagodici i više hematoma po tijelu”, naveli su iz Juventasa.
Ombudsman u izvještaju ističe i da ustanove na različite načine pristupaju prevenciji i intervencijama povodom vršnjačkog nasilja, a zapaža se i da rad sa djecom, kako počiniocima, tako i žrtvama, nije uvijek profesionalno i pravno ujednačen.
“Evidentno je da se sprovode različiti programi prevencije, ali njihovi efekti ili ishodi za djecu nijesu evaluirani i nijesu poznati. Smatramo da ne postoji dovoljno preventivnih aktivnosti na razvijanju socio-emocionalnih kompentencija i empatije, posebno za unapređenje vještina rješavanja sukoba. Smatramo da je rješavanje problema vršnjačkog nasilja nezamislivo bez sveobuhvatnog i kontinuiranog učešća djece u prevenciji nasilja i promociji nenasilne komunikacije. U jednom slučaju koji se odnosio na vršnjačko nasilje zapaženo je da je nakon tog nasilja uslijedio dodatni incident, te je tom prilikom roditelj učenika ušao u školu i na neprimjeren način se obraćao učeniku te škole. Navedeni događaji su u suprotnosti sa pravom djece na zaštitu od svih oblika nasilja. U vrijeme događaja u školi nije postojao tim za zaštitu djece od nasilja, već je oformljen nakon incidenta”, navodi ombdusman.
Potrebna reakcija nadležnih
Iz Juventasa ističu da problem nasilja među djecom i mladima zahtijeva konstantnu i učinkovitu reakciju.
“Podsjećamo na važnost implementacije Strategije za prevenciju i zaštitu djece od nasilja (2017-2021), obezbjeđivanja budžeta za implementaciju iste, te adekvatnog primjenjivanja Nacionalnog plana za borbu protiv vršnjačkog nasilja. Neophodno je i što prije pristupiti izradi nove Strategije koja će imati za cilj stvaranje okruženja bez nasilja”, kazali su iz Juventasa.
Preporučeno
Smatraju da je potrebno da školske pedagoško-psihološke službe što prije ojačaju ukupne kapacitete i dobiju socijalne radnike jer je iskustvo pokazalo da bi te ustanove na taj način mogle kvalitetnije da rade sa djecom i mladima i posvete se rješavanju problema kada dođe do njih.
