Video
Prvi panel pod nazivom “Reforma i modernizacija poreske uprave – ciljevi, dometi i ograničenja” okupio je predstavnike poreskih uprava koji su diskutovali o mogućnosti prevazilaženja izazova i ostvarivanju napretka u ovom sektoru.
“Izazovi i problemi su brojni i vrlo komplikovani. Na prvom mjestu bih izdvojio problem ljudskih resursa. Vjerujem da je to jedan od najvećih izazova sa kojima se susreću i ostale poreske uprave u regionu. Imamo vrlo kritičnu starosnu strukturu – prosječan broj godina zaposelnih je 56, u Srbiji 53, a u ostatku regiona na približno istom nivou. Najveći izazvo biće nam da animiramo kvalitetne mlade kadrove da se pridruže Poreskoj upravi. Uz ljudske kadrove definitivno imamo izazov kako da primijenimo sve nove trendove vezane za softverska rješenja,” naveo je Sava Laketić, v.d. direktora Poreske uprave Crne Gore.
Laketić je podsjetio da su uz podršku Svjetske banke ušli u program reforme 2018. godine, te da je prošle godine potpisan ugovor o nabavci dva softverska rješenja.
“Uz neka manja kašnjenja trebalo bi da do kraja godine imamo ključni integrisani sistem za upravljanje prihodima. Dok mi završimo sa implementacijom tog projekta, već će nam odmah po završetku te biti potrebna nova reforma. Optimista sam da ćemo uz rad, trud i podršku drugih zemalja moći da izađemo na kraj sa svim tim problemima i da ćemo moći na prvom mjestu da proširimo bazu poreskih obveznika i zatim u krajnjem povećamo i naplatu prihoda,” istakao je Laketić.
Za razliku od Crne Gore gdje su se ove godine poreska uprava i carina rastavile u dvije institucije, u Bosni i Hercegovini nemaju namjeru da razdvajaju ove dvije oblasti.
“Kada radite u jednoj instituciji koja okuplja carinu i poreze onda su problemi poprilično različiti. Od 2.500 zaposlenih imate 70 posto ljudi koji rade na graničnim prelazima. Prešli ste neki prelaz iz Bosne u Crnu Goru i vidjeli u koliko teškim uslovima mi radimo. Ono što je glavni izazov za poreski dio Uprave za indirektno oporezivanje je proces digitalizacije jer je to ono za čim mi značajno kasnimo, ne zbog toga što mi to želimo, već jednostavno ne postoje sredstva na osnovu kojih bi mi mogli to da radimo,” kazao je Zoran Tegeltija, direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Kada je u pitanju Carinska uprava Sjeverne Makedonije najveći izazov je takođe digitalizacija svih procesa okupljanja prihoda, ali i nedostatak kadrovskog potencijala.
“Već imamo odliv kadrova koji je vrlo edukovan i iskusan i to je dio kadrova koji se teško može zamijeniti u narednom periodu. Drugi izazov je privući IT stručnjake jer je razlika u platama još velika, te je teško dovesti ih da rade u administraciji. Sve to na kraju dovodi da države i institucije troše više novca sa trećim stranama oko digitalizacije,” kazao je Anastas Mazhenkovski, pomoćnik direktora Carinske uprave Sjeverne Makedonije.
Problem sa nedostatkom kadra imaju i u Poreskoj upravi Srbije.
“Imamo negdje oko 6.408 sistematizovanih radnih mjesta, dok je popunjeno 3.468. Nama u ovom trenutku fali negdje oko 50 posto ljudi u odnosu na sistematizovana radna mjesta. Taj broj se nadomješćuje pojačanom aktivnošću ostalih ali i većim stepenom automatizacije i digitalizacije, te pokušavamo da radom mašina nakoknadimo nedostatak zaposlenih,” kazao je Miroslav Đinović, pomoćnik direktorke Poreske uprave Srbije.
Na izazove kada su u pitanju poreske uprave na njihovim teritorijama ukazali su i Goran Maričić, direktor Poreske uprave Republike Srpske Šerif Isović, direktor Poreske uprave Federacije BiH i Ilir Murtezaj, direktor Poreske uprave Kosova.
Panel je svojim obraćanjem zaključio Goran Pekez, direktor korporativnih poslova i komunikacija JTI za Zapadni Balkan.
Preporučeno
“Za kraj bih spomenuo jedan dobar rezultat koji u svakoj prilici treba spomenuti kao doprinos regionalnoj borbi protiv šverca. Za domaćina Crnu Goru je veoma važna odluka o zabrani prometa nelegalnih cigareta kroz luku Bar. Prema međunarodnim izvorima, ta ruta je do tada predstavljala 20 odsto izvora nelegalnih cigareta u EU. Već u prvoj godini primjene se i u Crnoj Gori to i te kako osjetilo na poreskim prihodima koji su za 30 odsto uvećani za poreze akciza od duvanskih proizvoda. Mislim da su ovi primjeri ulaganja u akcije suzbijanja sive ekonomije i podizanja javne svijesti dobri primjeri koje i Albanija i Kosovo mogu primijeniti u praksi i tako dramatično povećati svoje poreske prihode,” istakao je Pekez.
