Nelegalna eksploatacija šljunka i dalje na obalama Morače i Cijevne

Tužiteljka Specijalnog državnog tužilaštva Tatjana Žižić izjasnila se da je SDT nenadležan u slučaju nelegalne eksploatacije šljunka kojim je bilo obuhvaćeno više firmi, ali nakon toga je Specijalnom državnom tužiocu upućena pritužba od Zaštitnika imovinsko pravnih odnosa Crne Gore, pa se sada čeka izjašnjenje SDT-a, Vladimira Novovića.

Iako je moratorijum na eksploataciju šljunka na snazi od 2017. godine, ilegalna eksploatacija koja je prema procjenama struke i državnih funkcionera koštala državu više stotina miliona eura ni dan danas nije prestala.

Ranije je od nekadašnjeg ministra poljoprivrede, Aleksandra Stijovića saopšteno da šteta po državu samo u pojasu ušća Cijevne u Moraču iznosi preko 138 miliona eura koliko je tada procijenjeno na osnovu studije čiju je realizaciju omogućio CZIP, a ugroženo je i vodoizvorište “Bolje sestre” koje napaja regionalni vodovod i primorske opštine.

Portal Zumiranje.me, prenosi da je Uprava policije postupala po 28 prijava i sprovela akciju kontrole 12 lokacija 17. novembra 2021. godine, kada je od funkcionera Vlade objavljen “rat građevinskoj mafiji”.

“Tada su na 12 lokacija izvršene kontrole pravnih lica koje se bave preradom šljunka i proizvodnjom betona”, kažu iz Uprave policije.

Policijski službenici podnijeli su krivične prijave protiv četiri pravna i osam fizičkih lica zbog sumnje da je izvršeno 15 krivičnih djela od kojih devet nedozvoljeno bavljenje privrednom, bankarskom, berzanskom i djelatnošću osiguranja i šest krivičnih djela protivpravno zauzimanje zemljišta.

“Od ukupnog broja prijava, za 16 prijava postupajući tužioci su se izjasnili da nema elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, dok je u pet slučajeva postupanje u toku i čeka se stav tužioca”, navodi se u odgovorima Uprave policije.

U predmetu protiv “Pe-mar” firme Predraga Maraša protiv koga je UP podnijela krivičnu prijavu za uzurpaciju zemljišta nadležni tužilac Vukas Radonjić odbacio je tu prijavu. U tom predmetu obrađivao se novinarski snimak koji je tada objavljen na portalu PCNEN, a korišten je kao dokazni materijal.

Zbog odluke o odbacivanju krivične prijave u slučaju “Pe-Mar” Zaštitnik je podnio pritužbu Višem državnom tužilaštvu.

Iako je Maraš oslobođen za uzurpaciju zemljišta, za nelegalnu eksploataciju rješenjem tužioca uplatio je iznos od ukupno 1.200 eura, odnosno 500 eura u korist Kliničkog centra Crne Gore – Dječije bolnice. U terenskom obilasku, kako navode u ovom portalu, njegovu firmu su zatekli kako i dalje vrši separaciju šljunka i kamione koji puni napuštaju separaciju.

Maraš: Sada vršim separaciju šljunka iz građevinskih iskopa

Predrag Maraš, vlasnik firme “Pe-mar” kaže da ne vrši više eksploataciju i da je kažnjen samo jednom i da je kaznu uredno platio.

“Ne eksploatišem šljunak, a kaznu sam uredno i u roku uplatio. Materijal nabavljam iz iskopa većinom od zgrada ili nekih većih objekata. Moje mašine i materijal ne uzurpiraju državnu imovinu”, tvrdi Maraš u svojim odgovorima.

Na pitanje kako komentariše to što je sa slučajem nelegalne eksploatacije i uzurpacije državnog zemljišta sada upoznat i Specijalni državni tužilac, Maraš je kazao da ako smatraju da treba i dalje da ga provjeravaju dostupan je.

“Ovo mi je bila prva kazna, što možete da provjerite. Šljunak koji ja proizvodim nije dobijen nelegalnim putem, već je to tampon (dovezen iz iskopa) koji se prerađuje”, kratako je odgovorio Maraš.

Separacija “Pe-Mar” i dalje radi, doprema, prerađuje i odvozi šljunak, dok pored samog Pe-Mara, nepoznati bageri rade na državnoj parceli, deponujući velike količine pijeska, što je zaokruženo žutim krugom na slici dok je separacija Pe-mara zaokružena crvenom bojom.

I slučaj Montenegro petrola pred SDT-om

I slučaj Montenegro petrola i uzurpacije državnog zemljišta u Mahali dostavljen je Specijalnom tužiocu.

Prijava protiv Montenegro petrola koji ima aktivnu separaciju na državnom zemljištu je odbačena od ODT-a, iako se njegovi objekti i dalje vode kao nelegalni, tj. sa teretom bez građevinske dozvole. Da je krivična prijava obačena saznali su iz dopisa tužiteljke Romine Vlahović u koji su imali uvid. I u ovom slučaju SDT se proglasilo nenadležnim.

Tužeteljka Tatjana Žižić je učinila isto i sa ranijom krivičnom prijavom koju je podnio građanin Jovan Zvizdojević, a koji je tada optuživao pojedine službenike institucija zbog navodnog nesavjesnog rada i zloupotrebu službenog položaja po pitanju ovog slučaja. Zbog svega ovoga Zaštitnik imovinsko pravnih odnosa Crne Gore je podnio pritužbu glavnom SDT, Vladimiru Novoviću.

Ta firma je ranije pokušala da uknjiži 70.000 m2 državnog zemljišta u svoje ime, ali u tome nije uspjela. Ipak Montenegro petrol je uspio da uknjiži objekte na toj državnoj parceli KO: Mahala 2227/1 koji se u katastru nepokretnosti i danas vode kao nelegalni.

Odgovore iz Montenegro petrola da li i dalje rade nelegalno i na osnovu čega su htjeli da uknjiže dio državnog zemljišta nema do danas.

Iako je ranije od potpredsjednika Vlade, a danas premijera Dritana Abazovića, obećavano da će se staviti tačka na ovu “pljačku” državne imovine i da se nada da će doći do rušenja nelegalnih objekata na državnoj parceli to se do sada nije desilo. Prema snimcima portala može se zaključiti da se eksploatacija intenzivirala.

Iz kancelarije Zaštitnice imovinsko pravnih interesa Crne Gore, kažu da ne odustaju u odbrani državne imovine u ovom slučaju, te su zbog toga iako je od ODT-a odbačena prijava protiv Montenegro petrola upoznali o ovom slučaju Specijalnog državnog tužioca.

“Zaštitnik je bio učesnik u parničnom postupku koji je upravo Montenegro petrol pokrenuo, a kojim je tražena svojina na zemljištu od 70.000m2 i objektima koji se nalaze na tom zemljištu, a što je sve bilo predmet zakupa. Postupak je završen u korist Države”, objašnjava Zaštitnica imovinsko pravnih interesa, Bojana Ćirović.

Ćirović kaže da se radi o klasičnom pokušaju prisvajanja državne imovine.

“Jasno zaključujemo da je riječ o klasičnom pokušaju prisvajanja državne imovine. Što se tiče nelegalnih objekata i njihovog rušenja oni nijesu srušeni, jer je taj postupak prekinut zbog donošenja rješenja u postupku legalizacije koji se vodi pred Glavnim gradom Podgorica”, ocjenjuje Ćirović.

Zbog svega ovoga je Zaštitnik imovinsko pravnih interesa upoznao Specijalno državno tužilaštvo sa slučajem i dosatvio sve dokaze 15.04.2022. godine kojima su raspolagali, a koji upućuju na nelegalno eksploatisanje šljunka i uništavanje državne imovine.

“Dostavili smo i dopunske dokaze obzirom da Montenegro petrol doo i NN lica nastavljaju sa eksploatacijom”, saopštila je Ćirović.

Lakušić: Oštrica pravde još nije ni okrznula one koji se bogate nelegalnom eksploatacijom

Predstavnik UO Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić kaže da se radi o organizovanom kriminalu koji ima uporište u institucijama.

“Nažalost i pored svih preduzetih mjera i dalje je nastavljen isti trend nelegalne eksplotacije pijeska i šljunka i devastacije korita rijeke Morače. To je zločin i ekocid nesagledivih razmjera. Inspekcije i policija su podnosile prijave čiji rezultat da još nema podignutih optužnica i presuda. Apsurdno je da je država oštećena na stotine miliona eura, a pritom još niko nije odgovarao”, kaže Lakušić.

Kako je kazao, oštrica pravde u Crnoj Gori još uvijek nije ni okrznula one koji se bogate nelegalnom eksploatacijom šljunka i pijeska.

“Očigledno je da su u ovoj igri ozbiljne kompanije koje se bave eksplotacijom šljunka i postoji strah državnih institutucija da se sukobe sa njima. Nemoguće je kradljivce šljunka zaustaviti kaznama od par hiljada eura novčane ili par godina zatvorske kazne za pričinjenu štetu koja se mjeri milionima”, smatra Lakušić.

Zvizdojević: Institucije korumpirane

Da ovaj “organizovani kriminal” ima jako uporište u institucijama tvrdi i Jovan Zvizdojević, koji se godinama bori protiv nelegalnih aktivnosti eksploatatora koji, kako kaže, ni za vrijeme ugovora i koncesija nisu poštovali propise već su ih grubo kršili.

Podnio je na desetine krivičnih prijava protiv javnih službenika, a na pitanje čija je najveća odgovornost za ilegalnu eksploataciju Jovan odgovara da je ona podijeljena.

“Tu je mrtva trka, bukvalno mislim da nema institucije koja nema tu dio odgovornosti”, ocjenjuje Zvizdojević.

Na pitanje kako je moguće da se pored svih akcija policije i prijava, eksploatacija i dalje odvija, Zvizdojević kaže da je odgovor korupcija.

“Jednostavno korupcija svake institucije koju ovo tangira. Ja drugog objašnjenja nemam. Jednostavno svaka od ovih institucija koje sam nabrojao, Uprava za inspekcijske poslove, Ministarstvo finansija, kako Direktorat za imovinsko javne poslove, tako i Poreska uprava, Uprava policije, svi oni imaju određene mehanizme da potpuno spriječe, u okviru toga što njih pogađa, ovu pljačku i devastaciju”, ocjenjuje Zvizdojević.

Samo četiri vodoprivredna inspektora

U Upravi za inspekcijske poslove, ističu da imaju samo četiri vodoprivredna inspektora, te da u odnosu na raspložive resurse i kapacitete, vrše redovne i vanredne terenske obilaske riječih tokova od značaja za Crnu Goru na cijeloj teritoriji Crne Gore.

Pozvali su građane da prijave nepravilnosti na broj 080555555 ili na email [email protected], ali tog dana kada su pozivali iz portala Zumiranje, niko se nije javljao.

“U procesu istraživanja i pribavljanja materijala iz više izvora koje smo za sada uspjeli kontaktirati, može se vidjeti da postoji veza između onih koji eksploatišu šljunak i uzurpiraju državno zemljište i predstavnika pojedinih institucija koje bi trebalo da učestvuju u rješavanju ovog problema. U toku prikupljanja podataka dobili smo razna svjedočenja i iskaze koje optužuju visoko pozicionirane službenike institucija, ali dužni smo ih provjeriti u narednom periodu. Činjenice koje su poznate jesu da se nelegalna eksploatacija i dalje odvija, da se uzurpira i devastira državna imovina, a da je ugroženo i vodosnabdijevanje regionalnog vodovoda koji snabdijeva primorske opštine.

Ovaj tekst nastao je u okviru projekta “Transparentnost lokalnih online medija za jačanje demokratskih kapaciteta”, a koji finanstira Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.