Video
Neophodno je da nadležne institucije imaju kapacitete za sveobuhvatnu procjenu rizika od finansiranja terorizma kroz neprofitni sektor, istovremeno osiguravajući da takve procjene neopravdano ne naruše integritet i zakonom zaštićene aktivnosti civilnog društva.
To je poručeno na otvaranju dvodnevne Regionalne radionice “Vršenje procjena rizika u borbi protiv finansiranja terorizma kroz neprofitni sektor”, koju su organizovali Odsjek za borbu protiv privrednog kriminala i saradnju Savjeta Evrope i Programska kancelarija Savjeta Evrope u Podgorici, a koja je u Tivtu okupila predstavnike iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije, Kosova i Turske.
Generalni direktor Direktorata za strateško-razvojne poslove u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Safet Korać, istakao je da neprofitne organizacije u Crnoj Gori imaju vrlo važnu ulogu u razvoju civilnog društva i pružanju raznih vrsta socijalnih servisa pa ih je stoga, kako je ukazao, bitno zaštititi od rizika i zloupotreba.
„Posebno je značajna regionalna razmjena iskustava u ovoj oblasti, jer su u najvećem riziku od zloupotrebe organizacije koje djeluju u pograničnim oblastima, pa njihovo otkrivanje i sankcionisanje zavisi od saradnje sa susjednim državama“, objasnio je Korać.
Do sada, kako je rekao, u Crnoj Gori nije bilo procesuiranih slučajeva finansiranja terorizma kroz neprofitne organizacije, ali se, kako je dodao, radi na uspostavljanju pravnog i institucionalnog okvira za adekvatno odgovaranje na taj izazov.
„U skladu sa tim, prošle godine uz pomoć Savjeta Evrope, izmijenjeni su Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma i donet je Zakon o međunarodnim restriktivnim mjerama, a otpočelo se i sa ažuriranjem Nacionalne procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma koja je usvojena 2015. godine“, rekao je Korać.
Crna Gora će, kako je kazao, napraviti dalje korake za ispunjavanje preporuke MONEYVALA koje se tiču uspostavljanja efektivnog nadzora nad neprofitnim sektorom u oblasti sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma kako bi se osiguralo da se prepoznaju specifični rizici i razviju mjere za njihovo ublažavanje.
Šefica programskog odsjeka u Generalnom direktoratu za programe Savjeta Evrope, Pilar Morales, istakla je da horizontalni mehanizam sve više posvećuje pažnju regionalnoj dimenziji, zbog toga što, kako je pojasnila, svi korisnici projekta dijele slične izazove na putu ka Evropskoj uniji.
„Jasno je da borba protiv terorizma predstavlja jedan od tih zajedničkih izazova, a napredak u pogledu borbe protiv terorizma mjeri se redovno kroz izvještaje Evropske komisije u sklopu pregovora o pristupanju Evropskoj uniji“, objasnila je Morales.
Prema njenim riječima Radna grupa za finansijske aktivnosti (FATF) je prepoznala da su neprofitne organizacije pod rizikom od finansiranja terorizma i zbog toga je, kako je rekla, razvila standarde u toj oblasti.
„Rizike redovno procjenjuje tijelo Savjeta Evrope MONEYVAL (Komitet za evaluaciju mjera za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma) u svakoj od relevantnih zemalja. A danas i sjutra ćemo imati diskusiju upravo o tim standardima i dobrim međunarodnim praksama, kojima će se raditi na rješavanju ovih rizika. U narednih dva dana imaćete priliku da sa našim ekspertima razgovarate o ovim veoma važnim temama“, rekla je Morales.
Ona je kazala da predstavnici Savjeta Evrope intenzivno sarađuju sa vladama i civilnim sektorom u državama članicama i onima koje nisu članice da bi se, kako je pojasnila, osiguralo da neprifitne organizacije mogu biti nezavisne u skladu sa pozitivnim propisima kojim im se daje sloboda udruživanja i izražavanja.
„Takođe smo svjesni da neprofitne organizacije mogu da budu zloupotrijebljene u druge svrhe. Zbog toga smo danas ovdje i radićemo na rješavanju izazova, uključujući i finansiranje terorizma kao rizik, kojim se dolazi do regrutacije novih boraca, takozvanih stranih boraca“, kazala je Morales.
Predstavnica Odsjeka za borbu protiv privrednog kriminala i saradnju Savjeta Evrope, Jelena Jolić, smatra da države regiona imaju slične probleme i da postoje prekogranična pitanja gdje „možete sarađivati u pokušaju da odgovorite na njih“.
„Pozivam vas, ne samo da tražite informacije od naših eksperata, već i da razgovarate jedni sa drugima da biste shvatili kako različite jurisdikcije odgovaraju na ove probleme i kako vi možete pomoći jedni drugima u ovom problemu, a naročito imajući na umu da su sve vaše jursdikcije u manjoj ili većoj mjeri imale problema sa finansiranjem terorizma i sa uključivanjem različitih neprofitnih organizacija u te aktivnosti“, rekla je Jolić.
To, kako je pojasnila, nije samo državno, već i pitanje civilnog sektora.
„Zbog toga smo se potrudili da među učesnike i eksperte uključimo i predstavnike civilnog sektora. Dobro bi bilo da vidimo gdje imamo dobra praktična rješenja, vezano za specifične probleme. A ako ih nemamo, možda ćemo na osnovu razmijenjenih iskustava osmisliti nova rješenja“, kazala je Jolić.
Cilj radionice je pružanje pomoći poboljšanoj implementaciji standarda u oblasti analize rizika od finansiranja terorizma kroz neprofitni sektor na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, kao i jačanje regionalne saradnje u ovoj oblasti.
Preporučeno
PR Centar
