Četiri istorijska pečata guvernadura Radonjića nestala su iz fonda Narodnog muzeja, navodi se u aneksu krivične prijave koju je muzejski tehničar Aleksandar Berkuljan juče dostavio Osnovnom državnom tužilaštvu na Cetinju.

Trag o njihovom postojanju i čuvanju Berkuljan je našao tokom pregleda administrativne građe Arhivsko-bibliotečkog odjeljenja Narodnog muzeja. Pronašao je spisak predmeta koji su poklonjeni Državnom muzeju 1962, piše Pobjeda.

“Tu su, uz ostalo, upisana i četiri jedinstvena pečata guvernadura Radonjića, koji su predstavljali jedan od najznačajnijih dokaza njihove državničke uloge u crnogorskoj istoriji. O ovome sam juče upoznao direktorku Anastaziju Miranović i, sticajem okolnosti, u direktnom kontaktu i članove muzejskog Savjeta, a prije toga i predsjednicu Komisije za reviziju muzejske dokumentacije, gospođu Tatjanu Jović, koja je istovremeno direktorka Muzeja kralja Nikole, u čijem fondu bi trebalo da se nalaze sporni predmeti”, navodi se u aneksu prijave Berkuljana.

Jović je, prema riječima Berkuljana, sa članovima Komisije za reviziju Muzeja kralja Nikole provjerila zbirku pečata, koja je navodno već bila pregledana bez konstatovanih manjkova.

“Jović me usmeno obavijestila da tih pečata nema, kao ni još jednog, a da za ranije prijavljeni “pečat dvorske kancelarije” još ne mogu da kažu. Takođe mi je rečeno da će izvještaj podnijeti “poslije Nove godine”. Smatrajući odlaganje prijavljivanja ili neprijavljivanje ovakvih stvari neprihvatljivim, pogotovo što bi bez moje intervencije promakli i ne bi bili komisijski konstatovani, ponovo se obraćam Tužilaštvu kao nadležnom organu da sprovede zakonske radnje i ovaj slučaj propisno tretira, kad god da je nastao, pošto njegove posljedice stupaju na snagu upravo sada kada su i konstatovane, a ne u vrijeme kada su pečati nestali”, navodi se u prijavi Berkuljana.

On je od Tužilaštva tražio da ga obavijeste ukoliko smatraju da je prijava bez osnova, ili da se radi o neprovjerenoj ili proizvoljnoj tvrdnji.

“Tražim da me o tome odmah obavijestite, kao i Ministarstvo kulture, upravu Muzeja i sve nadležne. Jedna od posljedica je i ta da ja, kao član Fondacije “Guvernaduri Radonjići” imam moralnu obavezu da o svemu obavijestim članove ove organizacije, pa i njenog predsjednika Aleksandra Čilikova, kako bi oni sa svoje strane preduzeli ono što smatraju za shodno. Što se tiče obavještavanja uprave Narodnog muzeja, tražiću od Komisije za reviziju fonda Muzeja kralja Nikole da ona to uradi, jer je interna “komunikacija” inače opterećena raznim formalizmima na štetu suštine”, piše u aneksu prijave.

Berkuljan je podsjetio da je u pitanju muzejski materjal koji nije prošao inventarizaciju.

“To je slučaj i sa Njegoševim satom, pa ga i nema u tzv. primarnoj dokumentaciji”, ističe se u aneksu prijave.