Video
Direktor ViK-a navodi da je voda na izvorištu Mareza u prethodnim godinama bila zamućena otprilike dvije do tri sedmice tokom godine, odnosno nekih pet procenata. Naglašava da su rješavanju ovog problema pristupili jer su svjesni kako je nam svaki dan i svaki sat veliki u situacijama kada građani ne mogu da koriste vodu za piće.
“Prethodne godine smo planirali u budžetu sredstva za čišćenje kanala Mareze koji su u našoj nadležnosti. To su prije svega kanali u okviru prve zone vodoizvorišta, koje je ograđeno, kao i kanali ka naselju Daljam, koje smo ljetos uredno očistili u dužini od nekih dva kilometra”, rekao je on.
Međutim, kako dodaje, dio korita rijeke Mareze koja izvire na samoj pumpnoj stanici dvjema kaptažama dalje pumpaju vodu ka gradu, a preostale količine čine rijeku Marezu koja teče svojim tokom kroz naselja Tološi, Gornja i Donja Gorica i uliva se rijeku Moraču kod mosta Luča.
“Tako je od postanka rijeke… Prilikom formiranja samog vodoizvorišta prije 70 godina, shvatajući njegov značaj, odlučeno je da korito Mareze bude pretvoreno u kanal radi lakšeg čišćenja i održavanja. Tako bi on uvijek bio čist i prohodan, voda bi brže oticala, naročito kada su velike padavine, jer na mutnoću najviše utiče zadržavanje vode”, priča Nišavić.
Dodaje kako je Glavni grad obezbijedio novac za čišćenje 300 metara kanala rijeke Mareze nizvodno od izvorišta, što je urađeno proteklog ljeta. Navodeći da je korito Mareze (od vodoizvorišta do ušća u Moraču) dugo oko sedam kilometara, direktor ViK-a kaže da je ono u vlasništvu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
“Međutim, zbog toga što se voda zadržavala i poslije ovih čišćenja došlo do zamućenja, prethodne sedmice (26. novembra) organizovali smo obilazak cijelog kanala, iako to nije naša nadležnost, kako bismo se uvjerili u kakvom je stanju. Prve zastoje uočili smo na nekih kilometar i po nizvodno, u naselju Tološi, gdje je tok vode bio usporen usljed šiblja i komunalnog otpada”, rekao je on.
U nastavku ka Gornjoj Gorici, dodaje Nišavić, postoji nekoliko fizičkih barijera, brana, do Komanskog mosta.
“Nakon Komanskog mosta, negdje na oko četiri kilometra nizvodno od izvorišta, tok rijeke Mareze se u potpunosti zaustavlja. Kroz naselje je primijećeno nekoliko barijera, vidi se da je nelegalno odlagan šut u samo korito rijeke i tu se potpuno zaustavlja. Dalje nizvodno takođe ima nekoliko fizičkih prepreka, a najupečatljivija situacija je na mjestu gdje se Mareza uliva u Moraču. Tu je korito zatrpano u dužini od nekih 300 metara!? U tom dijelu teren kači privatni stadion ,,DG arena“, čiji je jedan reflektor čak betoniran u samom kanalu koji je uz to zaravnjen. Takođe, lokalni put u Donjoj Gorici je prešao preko korita rijeke, a ima i objekata i nasipa uz sami kanal”, ističe Nišavić.
On pojašnjava da se glavni tok rijeke Mareze praktično zaustavlja kod Komanskog mosta tj. ne može da teče dalje prema Morači, nego se blago vraća ka vodoizvorištu, što je najvjerovatnije razlog češće zamućenosti prilikom obilnijih padavina.
“Hitni sastanak operativnog štaba održan je na samom postrojenju, kada je ustanovljeno da voda ne otiče svojim kanalom. S nama su bile kolege iz Službe za podršku poljoprivredi i Uprave za inspekcijske poslove”, kazao je.
Sačinjen je, naglašava, zapisnik koji je proslijeđen operativnom štabu za upravljanje štetnim dejstvom voda.
“Sa našim zaključcima i potrebom da se urgentno djeluje upoznate su i ostale institucije – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Uprava za vode, zatim Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kao i Građevinska inspekcija. Neophodno je da nadležni reaguju da zaštite ovaj vodotok koji je nestao, a njegovu ulogu je preuzeo tok koji vodi u rijeku Trešanjicu, koja se dalje uliva u Sitnicu i nema kapacitet da primi svu vodu sa Mareze nakon obilnijih padavina, čime se pravi problem u radu vodoizvorišta i jednog državnog preduzeća”, poručuje Nišavić.
Poručuje da je potrebna hitna saradnja u cilju otčepljavanja cijelog toka kanala Mareze do Morače.
“Očekujem da u kratkom roku nadležne inspekcije, u skladu sa svojim nadležnostima, sankcionišu one koji su se neadekvatno i bahato ponijeli prema ovom prirodnom dobru i da se što hitnije uđe u sanaciju korita Mareze. Vremenske prilike i period godine ne otežavaju samu sanaciju, samim tim što polovinom kanala svakako ne protiče voda, pa nema smetnji za građevinske mašine i čišćenje cijelog kanala. Glavni grad i mi iz Vodovoda smo raspoloženi da pomognemo svom svojom mehanizacijom i ljudstvom da se riješi ovaj problem. Naravno, neophodno je uvesti održavanje i monitoring samog kanala Mareze”, poručio je direktor Vodovoda i kanalizacije Aleksandar Nišavić.
Direktor ViK-a objašnjava da na samom vodoizvorištu Mareza, pored glavnog korita rijeke postoji i sporedni tok koji se uliva u rijeku Trešanjicu, a iz nje u Sitnicu. Rijeka Trešanjica, kako ističe, nema kapaciteta da primi cijelu rijeku Marezu, jer je manja. Lošim protokom Mareze ugrožen je i rad ribnjaka na Marezi.
“Zbog toga je plavio i ribnjak kompanije ,,Plantaže – 13. jul“ na Marezi i nekadašnji restoran. Čak je razlog zatvaranja restorana bilo plavljenje koje više nije moglo da se kontroliše. Opstanak ribe zavisi od dobrog protoka Mareze, tj. i rad ovog državnog preduzeća čiji su kapaciteti, prema mojim informacijama, oko 30 odsto godišnje proizvodnje ribe u Crnoj Gori”, poručuje Nišavić.
Iz Službe za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju potvrdili su kako je kanal Mareze dijelom zatrpan građevinskim materijalom i raznim otpadom.
“Sačinjen je zapisnik sa foto-elaboratom, isti je upućen nadležnim organima na dalje postupanje. Jedan od načina da se otkloni problem zamućenja vode jeste potpuno čišćenje kanala i odvođenje viška vode kanalom u rijeku Moraču. Podizanjem ustava i ispuštanjem vode na Imanju Knjaz i ribnjacima, ali na način da se ne ugroze objekti i ribnjak, čišćenje kanala i protok vode u ljetnjem periodu cijelom dužinom omogućilo bi se poljoprivrednim proizvođačima navodnjavanje usjeva u sušnom periodu, što je u prošlosti bilo evidentno dok je kanal bio u funkciji”, saopšteno je iz Službe za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju.
Preporučeno
