Juče je, međutim, stiglo i saopštenje mještana Botuna koji upozoravaju da bi „svaki jednostrani potez“ suprotan većinski iskazanoj volji na referendumu u Zeti i Botunu mogao dovesti do radikalizacije protesta. Naveli su da su, na inicijativu predsjednika Skupštine Andrije Mandića, održali sastanak sa direktorom Uprave policije Lazarom Šćepanovićem i da očekuju nastavak razgovora radi deeskalacije, uz poziv na dijalog od Mandića i premijera Milojka Spajića.

Ali, dok jedna strana govori o „kontinuiranom“ izvođenju radova, politička scena ovih dana pokazuje koliko je priča o Botunu odavno izašla iz okvira čiste komunalne potrebe i postala instrument u partijskim sukobima.

U samom DNP-u, partiji Milana Kneževića, pukotine su se otvorile javno. Višegodišnji funkcioner i poslanik Dragan Bojović podnio je ostavku na sve partijske funkcije (zadržavajući poslanički mandat), uz obrazloženje da se ne slaže sa odlukama i pravcem kojim ide partija, posebno kada je riječ o napuštanju vlasti.

Paralelno, u javnost je izašlo i pismo/poruka grupe građana Zete koji Kneževića pozivaju da ne napušta državnu i podgoričku vlast, uz argument da je njegovo prisustvo u institucijama „prepreka“ donošenju odluka „bez naroda i protiv naroda“.

Drugim riječima, protesti na terenu i političke prijetnje iz kabineta sve više djeluju kao spojeni sudovi,  a gradilište kao tačka pritiska. Tome u prilog idu i poruke iz vlasti da „proviruju stvarni razlozi“ protesta i međusobna prebacivanja odgovornosti oko policijske intervencije krajem decembra.

Povezani članci

Politika

Đukanović: Jasno je da su prijetnje rušenjem Vlade bile politički manevri bez stvarne namjere

Politika

VUJOVIĆ ZA STANDARD: Ustavni sud je nova meta, političko zarobljavanje ulazi u završnicu

Društvo

Botun jutros čuva policija, prilazi blokirani

U cijeloj priči, jedna činjenica je konstanta, postrojenje mora da se gradi i to ne kao hir bilo koje vlasti, nego kao infrastrukturni minimum za Podgoricu i šire područje, uz ozbiljan međunarodni finansijski okvir. EU je ranije potvrdila da je obezbijedila 33 miliona eura bespovratnih sredstava za projekat, dok su iz institucija i medija više puta upozoravali na finansijske posljedice kašnjenja i sporova.

Zato je pitanje koje se sada nameće da li će država i Glavni grad obezbijediti da radovi teku normalno ili će pored gradilišta morati danonoćno da stoji policija da bi se sprovodio plan izvođenja?

Ako odgovor bude ovo drugo, Botun ulazi u novu fazu. Projekat koji treba da rješava javnozdravstveni i ekološki problem pretvara se u stalni bezbjednosni punkt  i ogledalo političke instrumentalizacije koja traje danima.