To je u intervjuu za Pobjedu kazao Oskar Huter, poslanik Demokratske partije socijalista i predsjednik Opštinskog odbora te stranke u Prijestonici, za koju ističe da je „viševjekovni simbol crnogorske državnosti, nezavisnosti i otpora okupatorima“.

Komentarišući promjene zakona kojim se regulišu određena pitanja potomaka dinastije Petrović-Njegoš, naveo je da bi razumijevanje imao samo u slučaju da je princ Nikola tražio da se termin „nasilna“ zamijeni sa „najkrvavija“.

“Posebno zabrinjava činjenica da su materijalna pitanja, rezidencije i apanaže, očigledno dobila prednost nad istorijskom i moralnom obavezom da se brani čast i ime dinastije Petrović-Njegoš “,dodao je Huter.

Povodom najava predsjednika Demokratske narodne partije Milana Kneževića da će napustiti vladajuću većinu na državnom nivou i u Podgorici ako počne gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, ističe da često svjedočimo njegovim „obećavanjima, uslovljavanjima i zaricanjima, a od skora i kune i proklinje“, ali ništa od toga nije imalo težinu „jer je sebe uvijek demantovao“. Smatra da je namjera lidera DNP-a da „institucionalizuje blokadu evropskog puta Crne Gore i svjesno skrene sa završne faze EU pristupanja“ kroz insistiranje na pitanjima službenog jezika, državljanstva i državnih simbola. No, ukazuje i da su se slična uslovljavanja do sada završavala političkim trgovinama.

“Ako se nastavi dosadašnji obrazac upravljanja krizama, aktuelna situacija u Botunu mogla bi poslužiti kao još jedan povod za dalje usložnjavanje državnog aparata, uz nove resore ili makar desetine novih političkih imenovanja, a na štetu građana i budućnosti države”, smatra Huter.

Navodi da su pred nama dani kada će biti „intenzivirana agresivnost piromana NATO zastave, kao i onih koji terazijski uživaju u raketiranju crnogorskog barjaka i srednjopr(o)stački namještaju sat dok se intonira crnogorska himna“.

“Ulazak Crne Gore u Evropsku uniju neće riješiti sve naše probleme, ali će definitivno zadati završni udarac velikodržavnim projektima, ideologiji Garašanina i politikama asimilacije koje su više puta poražene u crnogorskoj istoriji”, potcrtava Huter.

Konačno, ukazuje da će DPS biti „čvrsta i istrajna opozicija svakome ko pokušava da blokira evropski put Crne Gore, relativizuje njenu istoriju, urušava joj temelje i gura je nazad u balkanske i retrogradne političke obrasce“.

POBJEDA: Predstavljati Cetinje nikada nije lako, što posebno dolazi do izražaja kada predsjednik Skupštine Andrija Mandić o njemu govori kao o, kako kaže, našoj „prestonici“. Što smatrate nedopustivim u odnosu aktuelne vlasti prema gradu koji je viševjekovni simbol crnogorske državnosti, nezavisnosti i otpora okupatorima?

HUTER: Biti jedini predstavnik građana Prijestonice odnosno jedni Cetinjanin u Skupštini Crne Gore zaista jeste posebna čast, ali i posebna obaveza i odgovornost.

Dugačak je niz primjera neodgovornog odnosa aktuelne vlade prema Prijestonici Crne Gore. Dovoljno je da vas podśetim na odnos nadležnih institucija kada je riječ o nezapamćenim tragedijama koje su Cetinje zadesile 2022. i 2025. godine, a pregršt je primjera o kojima često govorim u svojim istupima.

Kao viševjekovni simbol crnogorske državnosti, nezavisnosti i otpora okupatorima, Cetinje je trn u oku onim političarima i prvacima parlamentarne većine koji baštine poražene ideologije, ideologije koje slave saradnike okupatora, kolaboracioniste i zločince. U tome je perjanica Andrija Mandić, čovjek koji obavlja funkciju predśednika parlamenta i koji se kiti titulom četničkog vojvode. Ne treba se iščuđavati kada sa tih i takvih pozicija dolazi animozitet prema Gradu heroju, ali ni prećutati ili osuditi uvrede ma sa koje adrese dolazile.

POBJEDA: Da li ste bili preoštri kada ste tražili da Mandić bude „persona non grata“ na Cetinju?

HUTER: Inicijativa odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Prijestonice, nakon koje su doneseni zaključci da Andrija Mandić nije dobrodošao u Prijestonicu sve dok se javno ne izvini građanima Cetinja zbog svega izrečenog u vezi sa Prijestonicom, apsolutno nije bila preoštra.

Važno je ne zanemariti činjenicu da su svi politički subjekti (DPS, SDP, URA, Stara Garda LSCG, Demokrate, SD), među kojima su i oni koji na državnom nivou tvore aktuelnu vlast sa Mandićem, i nezavisni odbornici Prijestonice jednoglasno osudili stavove i njegove skandalozne izjave o Prijestonici i građanima Cetinja. S tim u vezi, pozvali smo i nadležne državne institucije da u skladu sa zakonom zaštite prava građana toga grada.

Od osnivanja Cetinja do danas mnoge su vojske i okupatori atakovali na crnogorsku prijestonicu, od Numan-paše Ćuprilića i Omer-paše Latasa, do generala Kajpera i Birolija, kao i ideoloških prethodnika Andrije Mandića, Stojana Popovića i majora Kecmanovića, ali niko u toj burnoj polumilenijumskoj istoriji nije o Cetinjanima i Cetinju imao odnos kakav je u više navrata iskazao ovaj političar.

Andrija Mandić, FOTO: I. Šljivančanin/Skupština Crne Gore

POBJEDA: Da li smatrate adekvatnim stavove princa Nikole Petrovića Njegoša o izmjeni zakona kojim se regulišu njegova prava onim što će mu država platiti i ustupiti za uklanjanje termina „nasilna“ u vezi sa aneksijom Crne Gore od strane Srbije 1918. godine?

HUTER: Ukoliko je intencija bila isključivo terminološka ekspertiza, jedino razumijevanje bih imao da je princ Nikola tražio da se termin „nasilna“ zamijeni terminom „najkrvavija“. Posebno zabrinjava činjenica da su materijalna pitanja, rezidencije i apanaže, očigledno dobila prednost nad istorijskom i moralnom obavezom da se brani čast i ime dinastije Petrović-Njegoš, a prije svega svog prađeda kralja Nikole i crnogorske kraljevske vlade, koji su događaje iz 1918. godine nedvosmisleno definisali kao nasilnu aneksiju.

Termin „nasilna agresija“ nije puka semantika, već izraz pijeteta prema hiljadama ubijenih, prognanih, terorisanih i poniženih Crnogoraca koji su 1918. godine ustali u odbranu Crne Gore, njene državnosti i svoje dinastije. Svako odstupanje od te istine znači svjesno potiranje njihove žrtve.

POBJEDA: Kako tumačite izjave Milana Kneževića da će DNP-a (možda) napustiti vlast na svim nivoima uključujući i državni, te Andrije Mandića da će kao predsjednik Skupštine učiniti sve da „pomiri“ suprotstavljene strane vladajuće koalicije? Da li su zahtjevi DNP-a o srpskom jeziku, trobojci i dvojnom državljanstvu, ali i o Botunu, suština djelovanja te partije od samog početka?

HUTER: Često svjedočimo obećavanjima, uslovljavanjima i zaricanjima Milana Kneževića, a od skora i kune i proklinje. Sve što je dosad rekao nije imalo težinu, jer je sebe uvijek demantovao.

Ono što je evidentno je da su dešavanja u vezi sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu ko zna koji put ogolila praksu neodgovornog instrumentalizovanja pitanja od suštinskog značaja za zaštitu životne sredine i javno zdravlje u dnevnopolitičke svrhe.

Naknadni zahtjevi DNP-a jasno ukazuju da se protesti zloupotrebljavaju, dok se građani tog naselja svode na puki instrument u širem političkom nadgornjavanju. Takav pristup direktno nanosi štetu ne samo građanima Zete i Podgorice, već i ukupnim razvojnim, ekološkim i evropskim interesima Crne Gore. Posebno zabrinjava činjenica da ti zahtjevi nijesu autonomni, već predstavljaju refleksiju interesa dobro poznatih regionalnih centara moći, koji se miješaju u stvari susjedne države, a preko svojih političkih eksponenata u Crnoj Gori, sistematski nastoje da oslabe koncept građanskog društva i uspore proces evropskih integracija.

Ukoliko bi Vlada pristala da pitanja službenog jezika, državljanstva i državnih simbola postanu dio njene zvanične političke agende, to bi predstavljalo institucionalizaciju blokade evropskog puta Crne Gore i svjesno skretanje sa završne faze EU pristupanja, što i jeste namjera prvaka DNP.

Dosadašnja praksa pokazuje da su slična politička uslovljavanja redovno završavala političkom trgovinom, formiranjem novih ministarstava, izmišljanjem resora i dodatnim partijskim zapošljavanjima.

Zbog toga ne treba isključiti mogućnost novih preslaganja na državnom nivou, niti se treba iznenaditi ako se kao „privremeno rješenje“ ove krize ponovo ponude nove fotelje, savjetnička mjesta i kadrovska podmirenja. Ako se nastavi dosadašnji obrazac upravljanja krizama, aktuelna situacija u Botunu mogla bi poslužiti kao još jedan povod za dalje usložnjavanje državnog aparata, uz nove resore ili makar desetine novih političkih imenovanja, a na štetu građana i budućnosti države.

POBJEDA: Da li se razvoj događaja i političkih pozicija od početka decembra prošle godine može tumačiti i kao još jedan pokušaj usporavanja puta Crne Gore ka EU? Da li su do kraja ove godine, za kada je predviđeno zatvaranje svih poglavlja u pregovorima sa EU, moguće značajnije opstrukcije tih aktivnosti?

HUTER: Ovo je klasičan i sve providniji pokušaj usporavanja evropskog puta Crne Gore, što je danas jasno čak i onima koji čine aktuelnu vlast. Iako još nemaju političke hrabrosti da to javno priznaju, dolazi vrijeme kada će se morati jasno odrediti i suprotstaviti retrogradnim, antievropskim politikama koje Crnu Goru drže taocem.

Nakon raznih političkih marifetluka i inicijativa poput Rezolucije o Jasenovcu ili identitetskih tema spakovanih u botunski kolektor, u danima pred nama je za očekivati intenziviranu agresivnost piromana NATO zastave, kao i onih koji terazijski uživaju u raketiranju crnogorskog barjaka i srednjopr(o)stački namještaju sat dok se intonira crnogorska himna.

Ulazak Crne Gore u Evropsku uniju neće riješiti sve naše probleme, ali će definitivno zadati završni udarac velikodržavnim projektima, ideologiji Garašanina i politikama asimilacije koje su više puta poražene u crnogorskoj istoriji. Upravo zato treba očekivati kontinuirani politički pritisak i plansku destabilizaciju od strane aktera koji ne djeluju u interesu Crne Gore, već u službi tuđih političkih agendi.

POBJEDA: Kako vidite aktuelnu poziciju DPS-a u Skupštini Crne Gore, čija ste istinska opozicija, a čije prijedloge i stavove smatrate vrijednim podrške?

HUTER: DPS ostaje dosljedno posvećen ostvarivanju svojih programskih ciljeva, iako ih danas, deklarativno, preuzimaju pojedini akteri parlamentarne većine. Procese koje smo započeli, onda kada drugi nijesu imali ni viziju ni hrabrost, dovešćemo do kraja, bilo iz pozicije vlasti ili opozicije.

Kao građanska, proevropska i državotvorna partija, u ovim složenim okolnostima fokusirani smo na ubrzanje evropskih integracija, snažniji ekonomski razvoj, izgradnju stabilnih i funkcionalnih institucija i odlučnu zaštitu državnih interesa Crne Gore.

DPS će biti čvrsta i istrajna opozicija svakome ko pokušava da blokira evropski put Crne Gore, relativizuje njenu istoriju, urušava joj temelje i gura je nazad u balkanske i retrogradne političke obrasce.

Cilj nije osvajanje vlasti radi same vlasti, već preuzimanje odgovornosti

POLITIKA: Na koji način će najjača opoziciona partija djelovati ove godine i, posebno, pokušati da privuče neke nove birače u susret izborima 2027. godine?

HUTER: Nakon uspješno sprovedene konsolidacije i temeljne unutarstranačke reforme u periodu između dva kongresa, snažno smo se usmjerili ka jačanju terenskog rada i neposredne, otvorene komunikacije sa članstvom, simpatizerima i građanima širom Crne Gore i dijaspore. Poseban akcenat je na dijalogu, jer vjerujemo da se povjerenje gradi slušanjem i razumijevanjem realnih problema sa kojima se građani svakodnevno suočavaju.

Kroz takav pristup, uz jasnije profilisane i odgovorne političke poruke, fokusirani smo na teme koje imaju neposredan uticaj na kvalitet života građana, od ekonomskih i socijalnih pitanja, do vladavine prava, institucionalne stabilnosti i evropskih integracija. Naš cilj nije osvajanje vlasti radi same vlasti, već preuzimanje pune političke i institucionalne odgovornosti kako bismo zaustavili dalje nazadovanje države i Crnu Goru ponovo usmjerili ka stabilnosti, održivom razvoju i evropskom prosperitetu.