Složićemo se da je nasilje vrlo ozbiljna društvena pojava koja zahtijeva kontinuiran rad predstavnika svih institucija u sistemu, nevladinog sektora i drugih subjekata koji se bave sprečavanjem i preventivom ove pojave. Koliko ozbiljno shvatamo problem i imamo mehanizme možda najbolje govore podaci Centra za građansko obrazovanje koji kažu da gotovo 60 odsto djece prepoznaje prisustvo nasilja u školama, a da jedan od pet učenika navodi da je bio žrtva nasilja. I kad su pitanju drugi oblici devijantnog ponašanja situacija nije bolja pa po mišljenju Slavka Milića iz Defendološkog centra ovo predstavlja ozbiljan sistemski alarm.
A Žana Nikolić iz Centra bezbjednosti Nikšić, kaže da kad je u pitanju vršnjačko nasilje bilježe stagnaciju dok je drastično povećan broj krivičnih djela protiv imovine, prenosi RTNK.
Dok je u 2024. i 2025. znatno povećanje broja krivičnih djela protiv imovine- krađe, obične krađe, teške krađe, a bilo je i slučajeva teškog krivičnog djela razbojništvo i razbojnička krađa.
No, škola je uvijek bila i biće prirodan teren za vršnjačko nasilje jer djeca dolaze iz različitih porodičnih miljea sa svim osobenostima. Po riječima pedagoga u Prvoj srednjoj stručnoj školi Marije Draganić Vulanović nasilja u školama možda nema više već je samo sa razvojem tehnologije vidljivije.
Jer ga poruke, snimci prate i onda kad sadržaj ne bude više javno dostupan. Stoga i ovdje važi pravilo bolje spriječiti nego liječiti, pa svaka škola ima Tim za prevenciju vršnjačkog nasilja.
Možda uzroke porasta maloljetničke delinkvencije treba tražiti u činjenici da je u krivičnom postupku kad je u pitanju porodično nasilje u 2025. evidentiran porast od 24,2 odsto u odnosu na 2024. godinu, dok je u prekršajnom postupku situacija još drastičnija, broj zahtjeva porastao je čak 8,22 puta. Djeca, kažu stručnjaci, koja odrastaju u porodicama gdje je prisutno nasilje u riziku su da reprodukuju iste obrasce ponašanja.
Preporučeno
Video