Video
Podsjetila je da je vlada još 2017. proglasila moratorijum na eksploataciju rječnih nanosa i donijela Akcioni plan za suzbijanje nelegalne eksploatacije nanosa iz vodotoka.
“Činjenica da mi i danas govorimo o temi koja nije riješena govori o tome da ta namjera nije bila iskrena”, navela je Novaković Đurović i dodala da nelegalna eksploatacija šljunka i dalje postoji.
“Ova Vlada je aposlutno odlučna da riješi to pitanje”, poručila je Novaković Đurović.
Razumije da je ovim povodom nezadovoljstvo javnosti ogromno, ali kako kaže, nije realno da se u 100 i nešto dana rada 43. Vlade riješi to pitanje koje u nadležnosti više institucija.
“Mi imao i zakonske probleme i prepreke. Građen je sistem i insitucionalno i zakonski da se te pravne nejasnosnoće nađu u zakonima koje mogu koristiti i investitori i građevinske firme i koje vam u nekim segmentima vežu ruke. Drugi problem je nedovoljna efikasnost insitucija”, navela je Novaković Đurović.
Vlada, kako kaže, želi to pitanje da riješi sistemski. Poručuje i da to nije borba protiv jedne firme, već kako kaže, Vlada u tu borbu ulazi sistemski.
“Svi koji krše zakon i oni koji ometaju sprovođenje zakona treba da budu sankcionisani. To je namjera ove Vlade”, poručila je Novaković Đurović.
Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić kaže da nelegalna eksploatacija šljunka problem svih u Crnoj Gori. Ističe i da to traje već 15 godina.
“To je odgovarajuća sprega vlasnika kompanija koje su u ovom trenutku najuticajnije u Crnoj Gori sa ljudima u DPS vlasti iz 2008. godine. I to sve traje do 2017. i postoji odgovarajući dil između vlasti pojedinih ljudi u vrhu vlade i tih komapnija. Jer mi dobro znamo u Crnoj Gori ko stoji iza koje kompanije. 2017. Vlada Duška Markovića donosi odluku da se to zabrani, ali rezultati su bili nikakvi. Takođe krajem 2020. prethodna vlada Zdravka Krivokapića je donijela odluku takođe da je sve zabranjeno, ali znamo da su to moćni pojedinci i da se vrti veliki novac”, kazao je Lakušić.
Naveo je i da građevinska mafija ne djeluje sama za sebe već ima upliv u institucije sistema. Lakušić kaže i da je 43. Vlada odlučna da tome stane na put.
Podsjetio je da je 2005. izdašnost vodoizvorišta “Bolje sestre” bila 2.700 litara, a avgusta 2021. bila oko 265 litara, što je 10 puta manje vode.
“Mislim da su se sve lampice upalile i da moramo djelovati”, poručio je Lakušić.
V.d. direktorica Uprave za inspekcijske poslove Ana Vujošević kaže da se Uprava za inspekcijske poslove trudila da stane na put problemu nelegalane eksploatacije šljunka, tako što je vršila kontrole i u kasnim večernjim, u ranim jutarnjim satima i vikendima.
“Pokušavali smo da nađemo lica koja bi vršila nelegalnu eksplotaciju na licu mjesta. To su terenski nadzori, bio je veliki broj nadzora oni su intenzivirani od novembra prošle godine”, kazala Vujošević.
Navodi da je podnesen i veliki broj krivičnih prijava, mahom protiv NN lica, a prijave koje nijesu bili u nadležnosti Uprave za inspekcijske poslove, kako kaže, proslijeđivali su Upravi policije.
Novinar i građanski aktivista Vuk Vujisić kaže da svaki put kada obilazi teren zatekne nelegalnu ekploataciju šljunka sa državnih parcela.
Preporučeno
“U rijekama manje, rijetki su slučajevi nakon one policijske akcije, ali mi imamo veliku površinu državnih parcela. Kada se sve sabere devastirano je preko milion i po do dva miliona metara kvadratnih državnih parcela”, kazao je Vujisić.
