Ona kaže da članstvo u Evropskoj uniji neće preko noći donijeti veće plate, uređen sistem i bolji životni standard, ali da jeste preduslov da se Crnoj Gori otvore mnogo veće mogućnosti – od tržišta rada, obrazovanja i evropskih fondova, do infrastrukture, zaštite prostora, pravne sigurnosti i razvoja sjevera.

Novaković Đurović upozorava da se evropski put ne može svesti na pregovaračka poglavlja, izvještaje i političke poruke iz Brisela, već mora postati pitanje svakodnevnog života građana: uređenih opština, čistih rijeka, boljih puteva, dostupnijih fondova, nezavisnih institucija i države u kojoj se pravo ne ostvaruje preko veze.

EU NIJE ČAROBNI ŠTAPIĆ, ALI JESTE ŠANSA KOJA SE NE SMIJE PROPUSTITI

STANDARD: Crna Gora je godinama formalno najbliža članstvu u EU, ali građani često ne vide šta im to konkretno mijenja u životu. Šta bi, po Vašem mišljenju, prosječan građanin prvo osjetio nakon ulaska u EU – kroz platu, posao, usluge države, zdravstvo, obrazovanje ili pravnu sigurnost?

NOVAKOVIĆ ĐUROVIĆ: Ulaskom u EU država i građani neće istog trenutka doživjeti prosperitet na svim ovim poljima, ali je članstvo u Evropskoj uniji preduslov da se to desi. Bez sumnje, građanin države članice EU prije svega će dobiti mnogo više mogućnosti i prilika za bolji kvalitet života.

Pristupamo najvećem jedinstvenom tržištu, otvaraju se veće slobode kretanja, a to odmah znači i veće prilike za zapošljavanje, studiranje, pristup evropskim fondovima kako za razvoj malog i srednjeg biznisa, tako i za izgradnju škola, bolnica, vrtića i ostale infrastrukture koja utiče na naš svakodnevni život.

Zato je ozbiljnost i spremnost države da iskoristi ove prilike od suštinskog značaja za svakog građanina. Ako pogledamo primjer Poljske – plate nijesu postale duplo veće odmah nakon ulaska, ali je država iskoristila sredstva EU da zaista promijeni svakodnevicu građana na bolje, najviše za izgradnju putne infrastrukture, obrazovanje i podršku hiljadama malih i srednjih preduzeća.

GRAĐANIN MORA BITI U CENTRU EVROPSKE PRIČE

STANDARD: Često se evropske integracije svode na pregovaračka poglavlja, izvještaje i političke poruke iz Brisela. Kako građanima objasniti da EU nije samo “spoljna politika”, već pitanje uređene opštine, čistih rijeka, boljih puteva, dostupnijih fondova i odgovornije vlasti?

NOVAKOVIĆ ĐUROVIĆ: Birokratski jezik koji prati proces evropske integracije, kao i politička debata o ovoj temi u Crnoj Gori, svih prethodnih godina ostavljali su u sjenci upravo građanina i sadržajni razgovor o prednostima članstva za svakog pojedinca.

Zato je u ovoj završnoj fazi integracije krucijalno da, osim političara, građani dobiju priliku i da više pitaju i da im se pružaju konkretni odgovori.

Članstvo u EU je politički cilj, ali se njime ne završava ni naš razvoj, niti su tog trenutka riješena sva pitanja. Crna Gora će ući u novu fazu razvoja i upravo zbog toga je važno da oni koji vode procese objasne tu viziju razvoja – ovoga puta sa fokusom na građane.

DIVLJA GRADNJA, DEPONIJE I RIJEKE BIĆE TEST DRŽAVE, NE BRISELA

STANDARD: Bili ste ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u Vladi Dritana Abazovića. Koliko bi članstvo u EU konkretno promijenilo odnos države prema prostoru, divljoj gradnji, rijekama, deponijama i ekološkim crnim tačkama koje danas najviše pogađaju građane?

NOVAKOVIĆ ĐUROVIĆ: EU standardi u oblasti zaštite prostora i životne sredine su jako kvalitetan okvir za rješavanje svih ovih pitanja. Riječ je o možda i najkompleksnijem dijelu pravne tekovine, koji se stalno mijenja i dopunjava.

Nema dileme da bi članstvo u EU značilo da institucije moraju u većoj mjeri kontrolisati divlju gradnju, snažnije štititi zaštićena područja, napraviti efikasan sistem upravljanja otpadom, koji uključuje i zatvaranje ili sanaciju divljih deponija – kao konkretnu obavezu.

Ipak, samo članstvo ne rješava po automatizmu ova pitanja. Imaćemo izuzetan pravni okvir, sredstva na raspolaganju, a od države će zavisiti rezultat.

Zato uvijek naglašavam da je proces pregovaranja upravo najvažnije iskoristiti da izgradimo nezavisne, kompetentne i profesionalne institucije i da kao takvi pristupimo EU. To je interna obaveza i odgovornost, koju nam neće riješiti ni Brisel ni države članice.

PRAVNA SIGURNOST JE MJERA EVROPSKOG PUTA

STANDARD: Jedno od ključnih obećanja EU je vladavina prava. Šta građanin iz Petnjice, Rožaja, Pljevalja, Bara ili Podgorice dobija ako sudovi rade brže, tužilaštvo nezavisnije, a inspekcije bez političkih instrukcija? Može li se evropski put mjeriti time da običan čovjek više ne mora da “traži vezu” da bi ostvario pravo?

NOVAKOVIĆ ĐUROVIĆ: Ovo jeste jedno od mjerila evropskog puta. Svakom građaninu je važno da zna da će zakoni važiti jednako za sve.

Ako sudovi rade brže, ako je tužilaštvo nezavisno, a inspekcije profesionalne, bez političkog uticaja, to stvara osjećaj pravde.

Duboko vjerujem da je građanima, nakon boljeg životnog standarda, osjećaj da žive u pravednom društvu drugi po važnosti. On vam daje motiv i da radite, i stvarate i ostanete u svojoj zemlji.

Vladavina prava je temeljno određenje društva. Iako zvuči birokratski i suvoparno, ona znači upravo ovo – da svaki građanin osjeća pravnu sigurnost. Za Crnu Goru ovo je emancipatorska promjena.

ISPOD EVROPSKOG KONSENZUSA OSTAJU STARE PARTIJSKE KALKULACIJE

STANDARD: URA je bila dio vlasti u periodu kada je otvorena priča o ubrzanju evropskog puta, ali su upravo političke krize često usporavale procese. Da li Crna Gora danas zaista ima političku volju za EU, ili se evropska agenda koristi kao deklarativni okvir dok se u praksi vode stare partijske bitke?

NOVAKOVIĆ ĐUROVIĆ: Ta politička volja deklarativno postoji, ali je važno da ispod ovih hvalospjeva o konsenzusu o ustavnim promjenama i drugim pitanjima malo zagrebemo ispod površine.

Ako to učinimo, vidjećemo da su važna pitanja – poput imenovanja sudija Ustavnog suda, članova Fiskalnog savjeta, Savjeta RTCG i drugih regulatornih institucija – taoci upravo političkih kalkulacija parlamentarne većine.

Dok se poglavlja zatvaraju, Vlada i vlast koriste mehanizme i poluge moći da spriječe imenovanja pojedinaca na različitim nivoima, koji nijesu partijski podobni. To je pogubna praksa koja je i u prošlosti pokazala sve svoje slabosti.

Drugo pitanje ispod površine je nedostatak konkretnih reformi. Više puta sam ukazala da su, nakon usvajanja IBAR zakona i svih obećanja koja su to pratila, u praksi izostale reforme.

A posebno važna tema su vrijednosti. Djeluje mi da su evropske vrijednosti na kojima počiva EU izgubile uticaj pod naletom formalnih štrikova i plavih zastavica na zakonima.

EU je utemeljena na demokratiji, vladavini prava, ljudskim pravima, zabrani diskriminacije, antifašizmu. Ako dijelimo te vrijednosti, onda ne smije da se desi da se u državi podiže spomenik ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, ili da se tolerišu skupovi na kojima se uzvikuju ksenofobni pokliči, nakon incidenta na Zabjelu.

Nije prihvatljivo da nosioci javnih funkcija i predsjednici opština ne slave državne praznike. Lični osjećaj niko ne osporava, ali kao nosioci javnih institucija oni predstavljaju sve građane.

Institucije ne smiju ćutati na femicide, čak dva za samo 48 sati u posljednjih mjesec dana. Preko ovih i sličnih pojava se prelazi olako, a one udaraju u temelje naših vrijednosti.

Zato je našem društvu prijeko potreban konsenzus o vrijednostima, a ne samo o tehničkim pitanjima.

SJEVERU TREBAJU POSAO, INFRASTRUKTURA I FONDOVI, A NE SAMO EVROPSKE FRAZE

STANDARD: Sjever Crne Gore se najčešće pominje kroz iseljavanje, nezaposlenost i zapuštenu infrastrukturu. Šta bi ulazak u EU konkretno mogao da donese opštinama na sjeveru – ne kao fraza o fondovima, nego kroz radna mjesta, poljoprivredu, turizam, komunalnu infrastrukturu i ostanak mladih?

NOVAKOVIĆ ĐUROVIĆ: Odgovor na prvo pitanje je primjenjiv i na ovo.

MALI PROIZVOĐAČI NE SMIJU BITI GUBITNICI EVROPSKOG PROCESA

STANDARD: Građani često strahuju da će ulaskom u EU porasti cijene, da će mali proizvođači teško izdržati konkurenciju, a da će korist imati samo veći sistemi. Koliko su ti strahovi opravdani i šta država mora da uradi prije članstva da mali privrednici, poljoprivrednici i lokalne zajednice ne budu gubitnici evropskog procesa?

NOVAKOVIĆ ĐUROVIĆ: Država raspolaže čitavim nizom mjera, posebno za poljoprivrednike, i neophodno je da one u ovoj fazi integracije budu maksimalno iskorišćene.

Za ovu izuzetno važnu oblast u posljednjoj fazi pregovora potrebno je uključivanje svih aktera, stručne javnosti, kao i privrede i proizvođača, kako bi se kreirali podsticajni zakoni i pregovaračka pozicija, jer puko prepisivanje zakona može imati kontraefekat.

IPARD fondovi o kojima se najviše govori su samo jedan mehanizam. Tu je i podsticanje udruživanja i kooperativa, zaštita i brendiranje crnogorskih proizvoda.

Tu mogu biti relevantna iskustva Hrvatske, koja je u pregovorima uspjela izboriti i nešto fleksibilnija pravila za male proizvođače.

EU DONOSI SISTEM U KOJEM SE PRAVDA NE MOLI, VEĆ OSTVARUJE

STANDARD: Ako biste morali građaninu u jednoj rečenici objasniti zašto se Crnoj Gori isplati da uđe u EU, ali bez fraza o “evropskoj porodici” i “strateškom cilju”, šta biste mu rekli?

NOVAKOVIĆ ĐUROVIĆ: Zato što članstvo u EU donosi uređeniji sistem, veću ekonomsku sigurnost i osjećaj pravde, na temeljima civilizacijskih vrijednosti.

TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA ,,ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE