Video
Prema izvještaju, TE Pljevlja je u 2025. godini radila 2.794 sata, znatno manje nego prethodnih godina, jer je postrojenje bilo van mreže zbog rekonstrukcije.
“Zbog manjeg broja radnih sati, godišnje emisije bile su niže nego 2024. godine: emisije sumpor-dioksida iznosile su 18.643 tone, emisije prašine 164 tone, a emisije azotnih oksida 1.670 tona. Međutim, ovi podaci sami po sebi ne predstavljaju dokaz da je rekonstrukcija postigla očekivane rezultate. Niže godišnje emisije u godini u kojoj je elektrana radila znatno kraće ne mogu se tumačiti kao potvrda da postrojenje, nakon rekonstrukcije, kontinuirano ispunjava propisane granične vrijednosti emisija”, ističe Eko-tim.
Javnosti su do sada predstavljeni pojedini preliminarni podaci i najave o probnom radu sistema za odsumporavanje i denitrifikaciju. Međutim, za ocjenu uspješnosti rekonstrukcije neophodni su potpuni, zvanični i provjerljivi rezultati mjerenja nakon završetka probnog rada, uključujući podatke o emisijama SO₂, NOx i prašine, status automatskog monitoringa i potvrdu da postrojenje ispunjava relevantne standarde.
„Javnost mora znati da li je rekonstrukcija TE Pljevlja zaista uspješna i da li postrojenje može da zadovolji stroge kriterijume evropskih direktiva na koje se Crna Gora već obavezala, kako kroz Ugovor o osnivanju Energetske zajednice, tako i kroz proces pregovora sa Evropskom unijom. Crna Gora je u rekonstrukciju TE Pljevlja uložila značajna sredstva. Građani zato imaju pravo da znaju da li su ta ulaganja dovela do stvarnog i trajnog smanjenja zagađenja, ili su i nakon rekonstrukcije ostala otvorena pitanja u vezi sa ekološkom, pravnom i ekonomskom održivošću rada postrojenja”, navodi Diana Milev Čavor, koordinatorka programa za klimu i energiju u Eko-timu.
„Od početka projekta rekonstrukcije TE Pljevlja smo ukazivali da je ključno pitanje da li će ta ulaganja zaista obezbijediti smanjenje zagađenja na zakonom propisani nivo. Proces je morao biti transparentniji, uz dostupne analize izvedivosti i jasnije obrazložene tehničke kriterijume. Ako Crna Gora želi da napreduje ka članstvu u EU, potrebno je da pruži jasne odgovore o rezultatima rekonstrukcije i narednim koracima“, zaključuje Pippa Gallop, savjetnica za energetiku u jugoistočnoj Evropi u CEE Bankwatch Network-u.
Nalazi izvještaja, navodi Eko-tim, pokazuju da zagađenje iz termoelektrana na ugalj nije samo problem pojedinačnih postrojenja, već regionalni problem sprovođenja propisa, odgovornosti energetskih kompanija i zaštite zdravlja građana.
Preporučeno
“Dok se standardi godinama odlažu ili djelimično primjenjuju, troškove zagađenja snose lokalne zajednice koje žive u blizini termoelektrana. Zato se pitanje TE Pljevlja mora posmatrati i u širem regionalnom kontekstu: kao dio problema u kojem se stara postrojenja održavaju u radu, dok se odluke o njihovoj budućnosti, zaštiti zdravlja i pravednoj tranziciji predugo odlažu”, zaključuje se u saopštenju.
