Video
Nacionalna platforma za suzbijanje nasilnog ekstremizma i radikalizacije koji vode ka terorizmu, koja ima za cilj da omogući bolje razumijevanje značaja ovog procesa i da, kroz otvoren dijalog, pojasni i preciznije definiše način na koji različiti segmenti društva mogu dati doprinos borbi protiv nasilnog ekstremizma i radikalizacije, predstavljena je danas u Podgorici.
Platforma pod sloganom „Zajedno protiv nasilnog ekstremizma“ rezultat je zajedničkog rada i napora Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Centra za demokratsku tranziciju (CDT), uz podršku Misije OEBS-a u Crnoj Gori.
Ministar unutrašnjih poslova i šef Biroa za operativnu koordinaciju Mevludin Nuhodžić kazao je da radikalizacija koja vodi nasilnom ekstremizmu predstavlja jednu od najvećih globalnih prijetnji.
“Posljedice ove pojave zahvatile su zemlje Jugoistočne Evrope, a nijesu zaobišle ni Crnu Goru, gdje ovaj fenomen, sve više okupira pažnju javnosti i bezbjednosnih službi. U tom smislu, želim da saopštim da od 2016. godine odlasci na strana ratišta nijesu zabilježeni. Ali, ne postoji apsolutna bezbjednost. Dakle, ne možemo u potpunosti biti zaštićeni od mogućeg terorizma, ma gdje bili”, kazao je Nuhodžić.
Zbog toga, on je naglasio potrebu za angažovanjem „društva u cjelini“, odnosno primjenu sveobuhvatnog i integrisanog društvenog odgovora zasnovanog na partnertsvu između državnih institucija, organizacija civilnog društva, vjerskih zajednica, akademske zajednice, lokalnih samouprava, građana i medija.
Preporučeno
“Preventivni rad na suzbijanju radikalizma i nasilnog ekstremizma kao kompleksne pojave, ujedno je preventivni rad na suzbijanju drugih oblika devijantnih ponašanja, posebno kod mladih ljudi. Naš cilj je jasan: građane animirati da budu kritičari prema ekstremističkim porukama i sadržajima na internetu, kao i izgrađivati otpornost cjelokupnog društva na terorizam, nasilni ekstremizam i radikalizaciju koji vode ka terorizmu”, kazao je Nuhodžić.
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da je Nacionalna platforma otvoren dokument u koji želimo uvrstiti mišljenja i sugestije svih društvenih aktera.
“Nakon ovog događaja, krenućemo u uspostavljanje tematskih grupa, a onda i u realizaciju konkretnih aktivnosti koje treba da doprinesu ispunjavanju postavljenih ciljeva. Tematske grupe će se baviti različitim oblastima i biće, pored državnih organa, otvorene za ostale segmente društva”, kazao je Koprivica.
Kako je objasnio, proces formiranja ova nacionalne mreže vodiće i koordinirati nedavno formirani Nacionalni operativni tim.
“Moramo stvoriti organizovano društvo koje zna kako da blagovremeno reaguje na ove fenomene. Društvo koje na vrijeme, u ranoj fazi, prepoznaje i registruje pojave radikalizacije i nasilnog ekstremizma, koje ih u slučaju potrebe pravično i zakonski procesuira, ali i ono društvo koje ne upotrebljava golu silu već vodi računa o deradikalizaciji i sprječava eventualna krivična djela prije nego što se dogode”, kazao je Koprivica.
Šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori Mariz Davije kazala je da su OEBS i svih 57 članica odlučni da se bore protiv terorizma kao najtežeg zločina.
“OEBS ima cjelovit pristup bezbjednosti i podržava prakse koje podrazumijevaju multisektorski dijalog i saradnju. Obezbjeđivanjem alata i podrškom potrebama društva nadamo se da ćemo ojačati različite vrijednosti kako pojedinaca, tako i naših zajednica”, kazala je Davije.
Nacionalna platforma je, kako je dodala, akt koji pripada Vladi Crne Gore, ali čijoj izradi je OEBS, odnosno Misija u Crnoj Gori, značajno doprinijela.
“Današnji događaj ima za cilj da osigura široko razumijevanje Platforme i značajnog multisektoralnog dijaloga tako što okuplja predstavnike Vlade, političke aktere, vjerske predstavnike, predstavnike civilnog društva, akademske zajednice i medija iz cijele Crne Gore. Naročito ima za cilj povećanje svijesti o ključnoj ulozi civilnog društva u sprječavanju i borbi protiv nasilnog ekstremizma i radikalizacije koji vode ka terorizmu”, kazala je Davije.
Današnja konferencija okupila je brojne predstavnike Parlamenta, Vlade, relevantnih ministarstava, izvršnih agencija, lokalnih samouprava, obrazovnih institucija, omladinskih udruženja, nevladinih organizacija, medija, vjerskih zajednica i diplomatskog kora koji su kroz dva panela iznijeli svoje stavove i ideje kako spriječiti i neutralisati pomenute fenomene.
