Video
Okupljeni su jasno poručili da Sinjajevina ne treba da bude ni vojni poligon, ni elektroenergetsko postrojenje, već da ostane ono što jeste — „fabrika najkvalitetnije organske hrane” i stočarski i turistički raj.
Posebno je naglašeno da se plan za izgradnju vjetroelektrana sprovodi nezakonito i bez ikakve istinske konsultacije s lokalnom zajednicom i drugim građanima Crne Gore, čime se krše međunarodne konvencije i osnovna prava građana. „Ovdje žive neki ljudi. Vjekovima koristimo ovu zemlju kao pašnjak, kao komun, zajedničko dobro, i naše je pravo da učestvujemo u javnoj raspravi i odlučivanju o namjeni ovog prostora i tome kako se sa njime gazduje. Uz to su zakoni o energetskoj tranziciji zloupotrebljeni na način da mi našim parama subvencioniramo privatne vjetroelektrane i privilegovane pojedince koji od toga ubiraju profit. Neko hoće da nas odavde protjera, da nam razori planinu, a da mu mi to još i platimo,“ istaknuto je tokom govora.
Na skupu su iznijete i brojne kritike na račun bivših, ali i sadašnje Vlade, koje su suprotno Prostornom planu Crne Gore i drugim prostornim planovima nižeg ranga i bez javne rasprave o tome, potpisale ugovore o koncesiji na 30 godina za 8,5 milona kvadratnih metara na planini Sinjajevini. Zemlja je data privatnim firmama u cilju izgradnje vjetroelektrana.
,,Kada se početkom godine vodila javna rasprava povodom Nacrta novog Prostornog plana Crne Gore uložene su brojne primjedbe građana što je ova planina od zaštićenog područja i parka prirode prenamijenjena za vojno-strelišnu prostoriju. O vjeroelektranama se tada ćutalo, a poslije smo shvatili da je Vlada već tada bila dala Sinjajevinu koncesionarima u zakup, pa čak izdala i urbanističko-tehničke uslove. To je grubo kršenje procedura i prava građana Crne Gore!” čulo se na skupu. Jedan od govornika je upozorio: „Možda su vetrenjače dobre, ali one ne pripadaju ovdje. Sinjajevina svojim prirodnim bogatstvom i raznovrsnošću živog svijeta čak nadilazi stroge evropske zahtjeve za Natura 2000 područja, i predstavlja dio svjetske mreže najdragocjenijih ekosistema”.
U govoru jednog od učesnika čulo se: „Sinjajevina nije ni vaša ni moja, ovo blago pripada čovječanstvu. Naša je dužnost da sačuvamo ono što pripada prirodi i budućim generacijama. Nismo mi Sinjajevinu dobili zdravo za gotovo, neko je sačuvao za nas, a mi treba da je sačuvamo za one posle nas!”. Zabrinuti zbog planova da se na Sinjajevini postavi više desetina vjetroturbina, okupljeni su istakli da bi takvi zahvati narušili ne samo prirodni sklad, već i život ljudi koji na ovim prostorima vjekovima žive u skladu s prirodom.
Na skupu je iznijet zahtjev da se odmah obustavi svaki dalji rad na postavljanju vjetroelektrana, kao i da se sazove hitan sastanak sa predstavnicima Vlade i Skupštine Crne Gore. Predložena je i ideja da se traži lokalni, pa čak i državni referendum, kako bi se narod Sinjajevine i drugi građani Crne Gore izjasnili o budućnosti ovog područja. „Vlada treba da služi narodu. Nije Sinjajevina i Crna Gora prćija tajkuna i koncesionara.”
Takođe, okupljeni su istakli da je neprihvatljivo svako dalje tajno i samovoljno prenamjenjivanje zemljišta na Sinjajevini i zatražili su da se konačno ispuni plan iz 2016. godine, prema kojem bi Sinjajevina bila proglašena parkom prirode pod upravom lokalne zajednice, u skladu sa preporukama Agencije za zaštitu prirode i životne sredine i Evropske unije.
Zaključeno je da se vjetroturbine ne mogu smatrati napretkom kada ugrožavaju osnovne izvore života lokalnih zajednica. „Ako neki od nas danas neće da se bave stočarstvom, to nije razlog da se ovaj jedinstveni stočarski I prirodbi resurs uništi. Ko garantuje da naši unuci neće biti pametniji od nas i to željeti? Ne smijemo im uništiti priliku”, naglašeno je na skupu.
Na skupu je zaključeno da će se lokalna zajednica i drugi građani boriti protiv prenamjene zemljišta i izgradnje vjetroelektrana na Sinjajevini svim pravnim sredstvima, ali i protestima. Posebno je istaknuto da „Sinjajevina pripada ljudima koji ovdje žive, građanima Crne Gore koji žele da sačuvaju njene bisere, a ne nekim firmama i koncesionarima.“
Preporučeno
Na guvnu su, između ostalih, govorili: Mileva Gara Jovanović, Stanija Cana Braunović, Novak Tomović, Petar Glomazić, Zoran Knežević, Vesko Krcunović, Miroslav Mališić, Dragan Sošić, Mijomir Rakočević, Miljan Minić, Zoran Milošević, Milan Sekulović i drugi.
