Njihovo reagovanje prenosimo inrtegralno: 

,,Uprkos višegodišnjim upozorenjima, u praksi se proizvode podaci koji su, po našem uvjerenju, netačni zbog zastarjele i neprilagodljive metodologije. Prosječna zarada nije pitanje samo penzionera, već ključni input za odluke brojnih institucija i prava građana.

Međunarodna uporedivost je važna, ali javnost očekuje transparentne i provjerljive odgovore: na kojem obuhvatu radite, koliki je odziv, koje korekcije primjenjujete, kakva je reviziona politika i kako obezbjeđujete tačnost i koherentnost kroz vrijeme.

MONSTAT svojim reagovanjem zanemaruje sopstvena dokumenta (Plan rada 2024–2028 i Programi rada 2023/2024) u kojima se navodi “djelimična usklađenost” i potreba da se sagleda korišćenje administrativnih izvora – što se godinama ne realizuje.

Tvrdnja o punoj usklađenosti sa standardima EU je sporna i u svjetlu Izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru 2025 (Poglavlje 18 – Statistika), gdje se navodi da je država umjereno spremna, te se preporučuje jačanje kadrovskih i finansijskih resursa MONSTAT-a i povećanje obima proizvodnje/diseminacije statistike u skladu sa pravnom tekovinom EU.

Povezani članci

Ekonomija

NVO Udruženje penzionera: Usklađivanje na štetu penzionera se nastavlja, upitan kvalitet statističkih podataka Monstata

Društvo

Najviše građana otišlo iz Bijelog Polja, na sjeveru sve manje stanovnika, žene se češće sele od muškaraca…

Politika

Zašto politički Srbi pritiskaju Monstat: Ovo je tek zagrijavanje, objava rezultata će proizvesti histeriju

U vezi BDP-a i državnih finansija, Eurostat je sredinom godine upozorio da Crna Gora objavljuje podatke o državnim finansijama prema nacionalnoj metodologiji, a ne prema ESA 2010, što je uslov za zatvaranje Poglavlja 18.

Takođe, ukazujemo da je u EU usvojena NACE Rev. 2.1, koja stupa na snagu 1. januara 2025., pa je harmonizacija trebalo da bude pripremljena i na nacionalnom nivou.

Ključno pitanje je RAD-1: u važećem metodološkom dokumentu eksplicitno stoji da se mjesečno istraživanje radi na nepotpunom obuhvatu (3.000 jedinica) i to za jedinice sa 10+ zaposlenih. Istovremeno, broj poslovnih subjekata je višestruko veći (oko 79.000 prema dostupnim podacima), a uzorak se godinama suštinski ne mijenja. Javnost zanima: koji procenat zaposlenih i mase zarada pokriva RAD-1 u odnosu na registre; način postupanja sa neodgovorenim obrascima; da li postoje ponderi/kalibracije (po djelatnosti, regionu, vlasništvu, veličini) i kako izgledaju; empirijsku procjenu pristrasnosti – makar kroz poređenje sa administrativnim izvorima na godišnjem nivou. Ako prosječna zarada postaje osnova za penzijska usklađivanja i druga prava, korisnik mora znati da li ovakav uzorak proizvodi sistematsko odstupanje.

MONSTAT navodi da analizira administrativne izvore (naročito Poresku upravu), ali da su rokovi prepreka. Podsjećamo da izmjene zakonskog okvira (uključujući 2019. i 2025) idu upravo ka omogućavanju integracije administrativnih podataka u statističke svrhe.

Ako se RAD-1 koristi radi pravovremenosti, onda mora biti jasno: da li se objavljuje kao preliminarna procjena, kada slijedi revizija nakon dostupnosti administrativnih podataka, koja je reviziona politika i da li se revizije ikada reflektuju na pravne/finansijske posljedice (npr. penzijska usklađivanja) ili se greška “zamrzne”.

MONSTAT u reagovanju tvrdi da su obuhvaćena i mikro preduzeća, što je kontradiktorno sa RAD-1 kriterijumom 10+ zaposlenih. Takođe, ako se u objavama mikro i mala preduzeća objedinjuju radi EU uporedivosti, to mora biti jasno označeno i uz mogućnost pristupa detaljnijim klasama kad je relevantno.

Ako tvrdite da Eurostat redovno evaluira metodologije u pregovaračkom procesu, tražimo da to učinite provjerljivim: da MONSTAT objavi ili linkuje dostupne izvode/zaključke relevantnih evaluacija za statistiku zarada i nacionalne račune (preporuke, primjedbe, status realizacije, šta još nije primijenjeno i zašto).

Za reprezentativan uzorak i tačniju procjenu prosječne zarade, nužni su: stratifikacija (po veličini/prihodu, djelatnosti, regionu), ponderisanje po broju zaposlenih, te ozbiljna kontrola neodziva i provjere kroz poređenje sa finansijskim iskazima. Dodatno, kao indikator rizika kvaliteta, navode se i zvanični podaci Privredne komore CG za 2023: dio subjekata ne predaje izvještaje, a značajan dio je netačan.

Zaključak: Ako MONSTAT insistira na profesionalizmu i standardima, kredibilitet se gradi mjerljivim pokazateljima kvaliteta, jasnim obuhvatom i pravilima revizije, a ne opštim i deklarativnim reagovanjima. Nudimo stručnu pomoć u unapređenju zakonskog i metodološkog okvira, posebno u dijelu koji se tiče naučno utemeljenih istraživačkih procedura, kako bi se otklonile slabosti koje se ponavljaju u kontinuitetu”.