Video
Ministarstvo prosvjete ne raspolaže novcem koji srednje škole zarade od vanrednih polaganja, niti kontroliše potrošnju tih para, proizilazi iz odgovora ovog resora na pitanja Pobjede.
Preporučeno
Po osnovu vanrednih polaganja 41 srednja škola u posljednjih pet školskih godina prihodovala je 3.026.586 eura, pokazalo je najnovije istraživanje Centra za građansko obrazovanje. Iz Ministarstva prosvjete objašnjavaju da oni jedino propisiju iznos naknada za članove komisija.
“Način raspodjele svih preostalih sredstava precizira školski odbor, koji upravlja školom”, rečeno je Pobjedi.
Istraživanje CGO-a pokazalo je da se 35 odsto od tog novca opredjeljuje za ispitivače, 13 za predsjednika komisije, 12 za stalnog člana komisije, 10 za troškove administracije, a ostatak, što je 30 odsto, za unapređenje uslova obrazovnog rada.
Na pitanje ko radi eksternu reviziju ovog procesa, te da li škole imaju obavezu da dostave izvještaje o procesu u cjelini, kao i o svakom segmentu pojedinačno Ministarstvu prosvjete, iz ovog vladinog resora su objasnili da školski odbor, u čijem sastavu su i zaposleni, razmatra i usvaja kvartalni i godišnji finansijski izvještaj.
“Podrazumijeva se da Ministarstvo prosvjete ima uvid u stanje sredstava na žiro računu škole” odgovorili su kratko.
Prema rezultatima istraživanja, Ministarstvo prosvjete ne vodi evidenciju, odnosno nema bazu o broju odobrenih vanrednih polaganja, već su za to zadužene škole, zbog čega bi, kako se sugeriše u ovom dokumentu, trebalo ubrzati uvođenje aplikacije za praćenje vanrednih polaganja i praćenje raspodjele prihoda dobijenih po tom osnovu.
Sudeći prema odgovorima koje je Pobjeda dobila, Ministarstvo nije ni na koji način uključeno u proces vanrednih polaganja učenika u srednjim školama.
Komentarišući jedan od zaključaka CGO-a da je istraživanje pokazalo i da veliki broj škola ne radi izmjene sastava članova komisija za vanredna polaganja, što, kako zaključuju, neke profesore stavlja u privilegovan, a druge u diskriminatoran položaj, iz Ministarstva prosvjete ističu da je sastav komisija isključivo unutrašnje pitanje škola, te da članove komisija biraju nastavnička vijeća.
“Podrazumijevajuće je pak i to da su nastavnici u mogućnosti da upute primjedbe direktoru ili školskom odboru, a Ministarstvo nije dobijalo takve pritužbe”, istakli su oni.
U većini škola, kako je utvrđeno istraživanjem, registrovane su neznatne izmjene u sastavima komisija u posljednjih pet godina, a, kako su ranije saopštili iz CGO-a, prednjače: Srednja elektrotehnička škola “Vaso Aligrudić Podgorica, Srednja mješovita škola “17. septembar” Zabljak, Srednja mješovita škola “Bećo Bašić Plav i Gimnazija “30. septembar” Rožaje. Kao pozitivan primjer iz CGO-a izdvojili su Srednju stručnu školu “Spasoje Raspopović iz Podgorice.
Istraživanje CGO-a ukazalo je i na to da postoje velike diskrepance u broju učenika u odnosu na prihodovana sredstva u pojedinim školama. Tako se daje primjer da je Srednja pomorska škola u Kotoru u posljednjih pet godina imala 705 vanrednih učenika od kojih je ostvarila 41.586 eura prihoda, a s druge strane, Srednja građevinsko-geodetska škola “Marko Radević u Podgorici je u istom periodu imala četvorostruko manje vanrednih učenika, tačnije 162 i trostruko više prihoda 134.552 eura.
Na pitanje Pobjede kako objašnjavaju ovaj nesklad, iz Ministarstva nijesu odgovorili konkretno.
“Cijena polaganja se razlikuje, jer zavisi prije svega od broja dopunskih i diferencijalnih ispita koje učenik polaže”, kratko su naveli u odgovoru.
