Povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjetio je na važnost sjećanja na milione žrtava stradalih u holokaustu tokom Drugog svjetskog rata, i obavezu svih u društvu da zajedno radimo na jačanju onih ideja koje su usmjerene protiv mržnje koja je dovela do holokausta, a sve u cilju spriječavanja novih stradanja.

Preporučeno

PERIĆ ZA STANDARD: Gradonačelnik nema većinu, a pokušava da kontroliše Skupštinu – poručeno mi je da se „primirim“

BOŽOVIĆ, OJDANIĆ, BAJČETA i POPOVIĆ vraćeni u pritvor

PO NALOGU SDT-A: Milović sjutra daje izjavu policiji u svojstvu građanina

Milo Božović od danas na slobodi?

Viši sud udvostručio KAZNU Oliveri Krivokapić

Ustavni sud odluku donosi 24. septembra: Različiti stavovi o vakcinaciji kao uslovu za boravak u vrtićima

CGO ukazuje na značaj učenja o činjenicama o zločinima i drugim različitim izrazima fašističke ideologije, koja je ostavila trajne ožiljke na čovječanstvo i podsjetili na nalaze istraživanja “Koliko crnogorski studenti znaju o antifašističkom otporu u XX vijeku u Crnoj Gori, regionu i Evropi”.

“Ti nalazi pozivaju na neophodnost izmjena u nastavnim planovima i programima istorije, ali i predavanju istorije, kako bi se stanje poboljšalo i kako bi dobijali generacije mladih ljudi koji poznaju jedan važan istorijski period u kojem se razvio pokret koji se suprostavio fašizmu i nacizmu, pokret na čijim osnovama se gradilo, a i dalje se grade savremena demokratska društva”, kazali su iz CGO.

Prema njihovim riječima, studenti i sami, u značajnoj mjeri, prepoznaju da se kroz formalno obrazovanje jako malo uči o ovim pitanjima, kao i da ih profesori ne podstiču na samostalno dalje učenje u ovoj oblasti.

“Obrazovne vlasti i institucije moraju uložiti više napora kako bi kreirale model da kroz pre­da­va­nja, ra­di­o­ni­ce, di­sku­si­je i stu­dij­ske po­sje­te, isto­rij­ski edu­ka­to­ri i ak­ti­vi­sti budu sti­mu­li­sa­ni da osmišljavaju i spro­vo­de ino­va­tiv­ne na­stav­ne me­to­de u uči­oni­ca­ma, in­sti­tu­cijama, mu­ze­ji­ma. Samo tako osmišljeno istorijsko obrazovanje predstavlja osnov kulture sjećanja koja je karakteristična za razvijena društva i ključna je za prevenciju zloupotrebe prošlosti”, dodaju iz CGO.

Obilježavanje ovog međunarodnog dana, kako kažu, predstavlja priliku da se oda počast milionima nedužnih žrtava, podsjetnik da o holokaustu moramo govoriti.

“Bez toga sjećanja i poštovanja prema žrtvama ne možemo imati ni održivi mir i stabilnost zasnovane na vrijednostima otvorenih društava. CGO se zalaže za oblikovanje takvog vrijednosnog okvira, sprovodeći mnogobrojne mirovne i druge obrazovne programe koji obrađuju teme tranzicione pravde i suočavanja sa prošlošću”, kazali su u Centru.

Dan 27. januar obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust jer je toga dana 1945. oslobođen koncentracioni logor Auschwitz-Birkenau, najveći i najozloglašeniji logor nacističke Njemačke. U njemu je bilo deportovano više od 1,300 000 ljudi iz cijele Evrope, među kojima je bilo najviše Jevreja, a 1.100.000 je ubijeno.

Generalna skupština UN je 2005. donijela zvaničnu rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. Rezolucija apeluje na sve članice UN da poštuju sjećanje na žrtve Holokausta i ohrabruje razvoj obrazovnih programa o istoriji Holokausta, a čime se želi pokazati odlučnost da se pomogne u spriječavanju čina genocida u budućnosti.