Svjetski je dan televizije – 21. novembar. Medijski pluralizam veliki je kapital crnogorskog društva, ocjenjuju sagovornici Nove M. Sugerišu da je na državi da nađe način i pomogne komercijalnim televizijama sa nacionalnom frekvencijom, kako bi sačuvala medije od gašenja, eliminisala uticaj na uređivačku politiku, usljed nedostatka novca.

Televizija je postala komercijalno dostupna u gruboj eksperimentalnoj formi tokom kasnih 1920-tih. Tokom 1950-ih, postala je primarni medij za oblikovanje javnog mnjenja, deset godina kasnije postala je popularnija.

Novinar i publicista Danilo Burzan kazao je da sama pojava televizije u svoje vrijeme je bila medijska revolucija.

“Iako nekada revolucionarno otkriće, opstanak televizije danas je doveden u pitanje. Ići u korak sa vremenom i savremenom tehnologijom, pravi je izazov, za one medije koji posluju na malom tržištu kakvo je crnogorsko”, kaže direktorica TV Nova M Ivana Šebek.

U Crnoj Gori, kako dodaje, posluju tri komercijalne televizije sa nacionalnom frekvencijom, pored Javnog servisa. Javni servis državu i građane košta više od 14 miliona eura. Za funkcionisanje jedne komercijalne televizije potrebno je oko milion i 300 hiljada eura. Tržište je vrijedno 4 i po miliona. To, dovoljno govori o ugroženosti televizija.

 “Medijski pluralizam je jedan da tako kažem, veliki kapital crnogorskog društva. I Crna Gora kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, tu vrijednost mora da sačuva. Dakle Država mora iznaći način da pomogne televizijama sa nacionalnom frekvencijom, kako bi podstakla dalji razvoj tržišta. Imala sam priliku da kao član radne grupe za izradu Zakona o Avm uslugama čujem i međunarodne eksperte koji su kategorični u stavu da bi gašenje bilo kojeg medija bio jako loš signal između ostalog na putu Crne Gore ka EU” , rekla je Šebek.

A to bi, kako dodaje, svakako bilo loše za građane, koji bi ostali uskraćeni za raznovrsnost informacija, pogubno bi bilo i po esnaf, jer bi veći broj novinara mogao da ostane bez posla.

Da je pomoć Države nesumnjivo potrebna, saglasan je i predsjednik Savjeta AEM-a Ranko Vujović.

“Država teško može pomoći medijima sem kroz fond koji je planiran u novom Zakonu o medijima, u iznosu oko milion i 300 hiljada eura, teško drugačije jer sve ostalo bi značilo miješanje i ugrožavanje njihove nezavisnosti“, kazao je Vujović

 Direktorica televizije Nova M, Ivana Šebek rekla je da “Fond za medijski pluralizam sada je još ideja, nije ni slovo na papiru definitivno, nego je plan”.

“On će biti operativan možda za koju godinu. Dakle redosljed poteza od strane Države mora bi biti drugačiji: morao bi se što hitnije utvrditi Fond za medijski pluralizam i učiniti dostupnim televizijama.

I on svakako mora biti mnogo veći od kako znam planiranih oko milion. On mora biti višestruko veći… Jer ako hoćete građanima da ponudite kvalitetan i dobar program, to košta”, kaže Šebek.

Manjak novca, kao posljedicu sa sobom nosi upliv negativnih uticaja kako ekonomskih tako i političkih, na uređivačku politiku TV kuća, stoga se postavalja pitanje, da li je slika na ekranima zaista ogledalo današnjice. Polarizacija je veliki problem, saglasni su sagovornici Nove M.

Burzan je istakao da dobar broj medija zavisi od onih koji pomažu u preživljavanju, tačnije od sponzora.

Predsjednik Savjeta AEM-a, Ranko Vujović kazao je da mediji kako bi bili imuni moraju biti 100 odsto finansijski samostalni.

“Međutim sa ovakvom tržištu kakvo je u CG i u ovakvoj situaciji, mediji su vrlo ranjivi, jer je mali broj njih finansijski održiv, tako da postanu lak plijen političkih ili finansijskih uticaja“, kaže Vujović.

 Šebek navodi da je polarizacija medija posebno televizija naša surova realnost.

“Ekstrem u vidu toga – želim da iz mržnje naškodim drugome, pa taman da to škodi i meni – zaista ne vodi ničemu. To je već do esnafa, do toga da bi neki vlasnici televizija, koji se služe besprizornim metodama, trebalo da prestanu da se bave ovim poslom i da ostave tržiste onima koji znaju da se bave biznisom na jedan pošten, čist i zdrav način.“

Kamen spoticanja za TV kuće, na crnogorskom tržištu sem manjka kapitala, je i moguća nejednakost uslova pod kojim posluju, rekla je Šebek.

 Kako dodaje, Vlada mora biti jednaka prema svima, jer kako kaže ne može jednima praštati dugove i obaveze, a drugima ne.

“Tu prosto nema biznis, ali ni druge logike. Mjera patriotizma je uredno poslovanje, plaćanje redovno poreza državi, poreza i doprinosa itd. Čist racun-tako posluje i tako će poslovati televizija Nova M“, naglašava direktorica Nove M.

 Prema njenim riječima, opstanak na malom tržištu, moguć je jedino ukoliko nudite kvalitet.

“Nova M za razliku od drugih građanima Crne Gore nudi najbolji sportski, informativni, zabavni program. Najbolje serije i filmove. Kod nas samo gledate košarkaše Budućnosti u najeminentnijim Evropskim takmičenjima, svakako fudbalsku reprezentaciju CG do 2022. u svim takmičenjima, Ivana Ivanovića, Maju i Natašu u Među nama, Supertalent, Zdravi sa doktorkom Katarinom Bajec. Mislim da je kvalitet jedino čime se možete ispravno i valjano boriti na tržistu i da to građani prepoznaju. No novac nije samo preduslov za opstanak i kvalitet onoga što se emituje na televiziji. Neophodan je i ako želite da pratite nove tehnologije“, navodi Šebek.

Vujović smatra da živimo u digitalno doba, kada su mediji u pitanju, polako se sele prema online platformama, štampani mediji se polako gase, televizija je još stabilna, te još uvijek ima budućnost.

Drektorica televizije Nova M dodala je da setelevizija transformiše, postaje dostupnija, jer na primjer preko Telemahove EON platforme možete da gledate televiziju svuda u svijetu, možete da premotavate danima unazad”, zaključila je Šebek.