Video
Stanovnici Crne Gore najčešće obolijevaju i umiru od bolesti sistema krvotoka, dok su na drugom mjestu mortalitetne liste tumori. Zajedno ove dvije vrste oboljenja učestvuju sa više od dvije trećine u ukupnoj strukturi umrlog stanovništva u Crnoj Gori, pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje, piše Pobjeda.
Preporučeno
Kako je iz te institucije potvrđeno Pobjedi, statistika nije mnogo drugačija u ostalim zemljama Evrope, a to je ujedno i globalni trend – ekspanzija hroničnih nezaraznih bolesti.
Prema podacima Instituta za javno zdravlje, na prvom mjestu mortalitetne rang liste u okviru vodeće grupe bolesti je – oboljenje srčanog mišića, dok se na drugom mjestu nalazi akutni infarkt srca. Među tumorima, kao faktor obolijevanja i mortaliteta među stanovništvom dominiraju maligni tumori dušnika i pluća, a maligni tumori dojke su, takođe, često evidentirani kao uzrok umiranja.
Na trećem mjestu vodećih uzroka smrti među stanovništvom Crne Gore se nalaze bolesti žlijezda sa unutrašnjim lučenjem, ishrane i metabolizma su na četvrtom, dok su bolesti sistema za disanje na petom mjestu.
“Uzroci umiranja ukazuju na veliku izloženost stanovništva Crne Gore faktorima rizika, kao što su: konzumiranje duvanskih proizvoda, zloupotreba alkohola, tableta i ostalih droga, izloženost stresu, sedalni način života, neadekvatna ishrana, prekomjerna uhranjenost, neprilagođeno seksualno ponašanje i drugi”, upozoravaju iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
Kako se navodi, globalna epidemija hroničnih nezaraznih bolesti prepoznata je kao vodeći zdravstveni izazov u 21. vijeku. Te bolesti predstavljaju osnovne uzroke obolijevanja iumiranja stanovništva u većini zemalja svijeta.
“Podaci ukazuju da trećina stanovništva umire od kardiovaskularnih oboljenja (bolesti sistema krvotoka), dok se na drugom mjestu rang liste vodećih uzroka smrti nalaze maligne bolesti (tumori). Situacije u kojima se našlo savremeno druš- tvo, sa izraženom tendencijom starenja, sve većom zastupljenošću nezdravih stilova života, eksplozivnom urbanizacijom, sve većim očekivanjima od sektora zdravstva uz sve jasnije ograničenje sredstava koja su na raspolaganju zdravstvenom sistemu, doprinijeli su razvoju epidemije”, ističu iz Instituta za javno zdravlje.
