Video
Komisija Ministarstva zdravlja za ocjenu ispunjenosti kriterijuma za stavljanje lijeka na Listu ljekova donijeće odluku o dopuni kojom će se na ovoj listi, od septembra, naći od 40 do 50 novih medikamenata, saznaje Pobjeda.
Preporučeno
U završnoj fazi su pregovori sa predstavnicima oko 20 farmaceutskih kuća koji su ponudili nove ljekove iz svoje palete.
Prema saznanjima Pobjede, na listi će se naći više ljekova iz oblasti oftalmologije, kao i za zarazne bolesti, a prvenstveno za HIV i hepatitis.
“Komisija je pripremila dopune nove liste ljekova i nadamo se da će, poslije dodatnih kontrola i administrativnih obaveza, biti u primjeni od septembra. Cilj nam je da svaka nova lista ljekova nadmaši prethodnu, bude bolja i kvalitetnija i da omogući što veću dostupnost i ljekarima i pacijentima savremenih terapijskih opcija za liječenje svih bolesti”, kazali su Pobjedi iz Ministarstva.
Objasnili su da se Lista ljekova revidira najmanje dva puta godišnje, a po potrebi i češće.
“Od stupanja na snagu prve revizije Liste ljekova, koja je u primjeni od 1. marta prošle godine, ona je već revidirana dva puta”, dodali su oni.
Na aktuelnoj Listi ljekova je njih 1.178, a taj broj, pojasnili su, “odnosi se na sve farmaceutske oblike i različite koncentracije/jačine lijeka u okviru 554 pojedinačna lijeka”.
“Ljekovi su na listi pozicionirani u 14 različitih farmakoterapijskih grupa, prema području organa na koje djeluju, u skladu sa međunarodnom klasifikacijom bolesti, što znači da za sva patološka stanja postoje terapijske opcije. Ovakav redosljed ljekova je obavezan dio međunarodne nomenklature prilikom obilježavanja ljekova i praksa je u svim zemljama”, istakli su iz Ministarstva.
U grupi ljekova sa djelovanjem na alimentarni trakt i metabolizam je njih 55, ljekovi za bolesti krvi i krvotvornih organa 48, ljekovi koji djeluju na kardiovaskularni sistem – 56, ljekovi za liječenje bolesti kože i potkožnih tkiva devet, ljekovi za liječenje urogenitalnog trakta i polni hormoni 24, hormoni za sistemsku primjenu, isključujući polne hormone 18, antiinfektivni ljekovi za liječenje sistemskih infekcija 100, antineoplastici i imunomodulatori 99, ljekovi za liječenje bolesti mišićnokoštanog sistema 19, ljekovi koji djeluju na nervni sistem 63, ljekovi za liječenje infekcija uzrokovanih parazitima šest, ljekovi za liječenje bolesti respiratornog sistema 19, ljekovi koji djeluju na bolesti oka i uha 21, a u grupi ostalih ljekova za liječenje raznih bolesti/dijagnostička sredstva, opšti nutrijenti, kontrastna sredstva je njih 17.
Lista ljekova sastoji se od osnovne i doplatne, koja sadrži ljekove koji su terapijska paralela (terapijska alternativa) ljekovima sa osnovne liste i oni se osiguraniku obezbjeđuju u visini cijene lijeka sa osnovne liste.
“Razliku do punog iznosa cijene lijeka na doplatnoj listi ljekova plaća osiguranik. Za 70 ljekova od ukupno 94 koliko ih se nalazi na doplatnoj listi doplata je manja od jednog eura. Ljekovi koji su sastavni dio doplatne liste realizuju se samo preko apoteka sa kojima Fond ima ugovorene odnose”, pojasnili su iz Ministarstva.
Pored kriterijuma definisanih zakonima, polazne osnove za izradu prijedloga liste ljekova su i važeća lista i Esencijalna lista ljekova Svjetske zdravstvene organizacije.
“Opšti kriterijumi za stavljanje lijeka na listu su: farmakoterapijska i društvena (javno zdravstvena) vrijednost lijeka i farmakoekonomska isplativost lijeka. Farmakoterapijska vrijednost lijeka se ocjenjuje na osnovu mjesta koje lijek ima u terapiji određene bolesti, koje je definisano važećim smjernicama i vodičima, a na osnovu rezultata kontrolisanih kliničkih studija. Društvena vrijednost lijeka, odnosno značaj lijeka za javno zdravlje, određuje se prema važnosti lijeka za sprovođenje prioritetnih zadataka iz programa zdravstvene zaštite, ostvarivanja prioritetnih ciljeva u oblasti prevencije i liječenja bolesti u skladu sa zakonom i strateškim dokumentima, kao i smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije objasnili su iz ministarstva. Farmakoekonomska isplativost lijeka”, navode oni, podrazumijeva jednaku ili veću troškovnu isplativost lijeka za koji je podnijet zahtjev za stavljanje na listu u odnosu na lijek koji se za istu indikaciju nalazi na njoj.
Posebni kriterijumi za stavljanje lijeka na listu su posebni ugovori i prioritetni redosljed u odnosu na druge ljekove za koje je podnijet zahtjev.
“To znači da je Ministarstvo zdravlja proširilo pregovaračke mogućnosti države, jer se sa proizvođačem, čiji se novi lijek stavlja na listu u pregovaračkom postupku postižu značajno niže cijene za nove ljekove, ali i za sve ostale koji su već na listi istakli su oni. Kada za isti lijek konkuruše više farmaceutskih kuća koje ga proizvode, Komisija razmatra svaki dostavljeni zahtjev, provjerava ispunjenost kriterijuma tako da se na listi nalazi više ljekova istog sastava i dejstva, ali drugačijih zaštićenih naziva, odnosno različitih proizvođača. To je i jedan od načina podsticanja konkurentnosti za smanjenje cijena lijeka kako ne bi dolazilo do favorizovanja ili monopolskog položaja bilo kog proizvođača”, objasnili su iz Ministarstva.
Savremeni ljekovi
Lista ljekova, ističu iz Ministarstva zdravlja, bogata je savremenim terapijskim opcijama i ljekovima, po čemu je naša zemlja lider u regionu.
“Nova lista je od 2018. dva puta proširena, posebno savremenim ljekovima za mnoga teška patološka stanja koja opterećuju našu populaciju, a za koje treba obezbijediti značajna finansijska sredstva (karcinomi, autoimuna oboljenja multipla skleroza, reumatoidni artritis, upalne bolesti crijeva, infektivne bolesti HIV i hepatitis C)”, navode oni.
Uvršteno je više od 100 novih ljekova koji se koriste u tretmanu hemato-onkoloških oboljenja i za sva maligna i hemato-onkološka oboljenja obezbijeđena je savremena terapija, zatim za autoimuna oboljenja: reumatoidni artritis, upalne bolesti crijeva: Crohnova bolest i ulcerozni kolitis, zatim multipla skleroza. Na listi su i novi savremeni ljekovi za dijabetes, kao što su novi intenzivirani insulini i mnogi ljekovi sa novim mehanizmom dejstva u regulaciji hiperglikemije.
Na listi su i najsavremeniji ljekovi za proces vantjelesne oplodnje, kardiovaskularnih oboljenja (novi ljekovi protiv zgrušavanja krvi kao prevencija infarkta miokarda i moždanog udara), hipertenzije kao hroničnog oboljenja koje je u stalnom porastu, za infektivne bolesti, posebno vodeći računa o oboljelima od HIV infekcije i hepatitisa C. Na listi su i novi ljekovi za anemije izazvane nedostatkom gvožda kod pacijenata na hemodijalizi, ljekovi koji se koriste u liječenju transplantiranih pacijenata (zaštita od odbacivanja presađenog organa), oftalmoloških oboljenja, prevencije respiratornog virusa kod odojčadi, psihijatrijskih bolesti, osteoporoze sa povećanim rizikom od pojave fraktura.
Iz Ministarstva ističu i da sada postoji veća mogućnost izbora bezglutenskih proizvoda za oboljele od celijakije, te da su na listu uvršteni određeni dijetetski proizvodi kao dodatak ishrani, namijenjeni posebno osjetljivoj grupi pacijenata odojčad, djeca sa multiplim alergijama na hranu, onkološki pacijenti.
Posebna lista
U sklopu Liste ljekova nalazi se posebna lista, koja se, takođe, u cjelini finansira kroz sistem obaveznog zdravstvenog osiguranja.
“To su ljekovi sa posebnim režimom odobravanja, namijenjeni za liječenje rijetkih bolesti, transplantiranih pacijenata, onko-hematoloških hroničnih oboljenja, rijetkih tumora i drugo. Ovo je jedan od načina obezbjeđivanja ciljane terapije za teško oboljele pacijente”, istakli su iz Ministarstva.
Obezbjeđuje se, dodaju, i terapija koja nije sastavni dio Liste ljekova i to po definisanoj proceduri.
“Ovi se ljekovi, takođe, koriste za liječenje rijetkih bolesti, kao nastavak liječenja poslije inicijalno uvedene terapije u nekoj zdravstvenoj ustanovi van Crne Gore u koju je pacijent upućen na dalje liječenje i predložene terapije kao nastavak u daljem liječenju u Crnoj Gori. Sredstva za ove ljekove nije moguće predvidjeti, iznosi su često više stotina hiljada eura na godišnjem nivou za manji broj pacijenata, a što sve pacijenti ne plaćaju”, navode oni.
Naglašavaju da je oboljelima od teških bolesti u našoj državi omogućena savremena terapija u liječenju, kao i u mnogo razvijenijim državama.
