Video
Ambasada Njemačke u Podgorici prošle godine odobrila je 937 radnih viza za crnogorske građane, rečeno je Pobjedi iz ove ustanove.
Preporučeno
Statistička baza Ministarstva vanjskih poslova Njemačke, u koju je Pobjeda imala uvid, pokazuje da građanima iz Crne Gore lani nije izdato najmanje dozvola u odnosu na zemlje regiona. Zabilježeno je da je u Hrvatskoj odobreno devet radnih viza. Najviše ih je u Bosni i Hercegovini 11.036, potom u Srbiji 9.913. Na Kosovu ih je zabilježeno 6.297, a u Makedoniji 5.725.
Sporazum o Zapadnom Balkanu iz 2016. godine omogućio je svima zainteresovanima iz regiona da se zaposle u Njemačkoj, a zamjenica predsjednika Zajednice udruženja Crne Gore u toj zemlji Emira Mustajbašić Ličina, koja je i predsjednica Udruženja Monte Keln, kaže za Pobjedu da su naši građani sve više zainteresovani za dolazak u tu državu.
“Broj zahtjeva za vize konstantno raste. Kako je nezaposlenost u državi još aktuelna, realno je očekivati da će se u narednom periodu broj zahtjeva za vize minimum održati na postojećem nivou, a vrlo moguće je i da će se još povećati”, istakla je ona.
Jedan dio, pogotovo mladih ljudi, kaže Mustajbašić-Ličina, nastaviće da odlazi u inostranstvo, jer je “činjenica da priličan broj njih nema odgovarajuće radno mjesto u Crnoj Gori, dok dobar dio koji imaju su nezadovoljni sa niskim primanjima”.
“Naša država ide u svakom pogledu naprijed, ali smatram da će trebati vremena da se sve dovede na potrebni nivo u skorijoj budućnosti”, navela je Mustajbašić-Ličina.
Svi znamo, kaže ona, koji je glavni razlog odlaska građana u SR Njemačku nemogućnost zaposlenja u svojoj zemlji. U Crnoj Gori je, kaže ona, dosta teško vrijeme za mlade jer “posla nema dovoljno za sve”.
Komentarišući koje tačno poslove najčešće obavljaju građani kojima se odobri viza, kaže da ono što se odmah može zapaziti jeste da je među njima mali broj kvalifikovanih radnika.
“Značajan broj naših ljudi, pogotovo u samom početku boravka u SR Njemačkoj, angažuje se na poslovima iz oblasti građevine i ugostiteljstva. Mnogi su, takođe, našli zaposlenje i kao asistenti u staračkim domovima, odnosno u firmama koje upošljavaju takvu vrstu medicinskog osoblja, kao i u nekim drugim, sličnim njemačkim institucijama”, rekla je Mustajbašić-Ličina.
Nema precizan podatak koji je prosjek godina građana iz naše zemlje koji obavljaju razne poslove u Njemačkoj, ali procjenjuje da je u najvećem broju slučajeva riječ o osobama između 20 i 40 godina.
“Naši ljudi dolaze iz svih krajeva Crne Gore, a najviše njih potiče svakako sa sjevera”, istakla je ona.
