Konferencija održana je s ciljem da se novoformirana Vlada Crne Gore i predstavnici romskog civilnog društva informišu o novom EU okviru za jednakost, inkluziju i učešće Roma, te da se ukaže na potrebu uključivanja EU okvira u tekst Strategije za inkluziju Roma i Egipćana u Crnoj Gori koja je u procesu izrade.

Na otvaranju konferencije zamjenik Ambasadora Savezne republike Njemačke, gdin Christoph Breunig, istakao je posvćenost Njemačke borbi protiv anticiganizma, koja se ogleda između ostalog i što je u toku njermačkog predsjedavanja EU pokrenut strateški okvir za jednakost, inkluziju i učešće Roma. On je istakao i da je Njemačka aktivan partner institucijama i civilnom sektoru u Crnoj Gori na putu inkluzije romskog stanovništva u društvo. Gospodin Breuning je posebno istakao napore koje je Njemačka zajedno sa crnogorskim partnerima učinila na saniranju posljedica epidemije COVID 19 naročito u oblasti obrazovanja romske djece.

Predsjednik Centralnog savjeta njemačkih Sinta i Roma gdin Romani Rose, istakao je važnost prepoznavanja problema anticiganizma i njegovog uvođenja u državne strukture. On je kazao da je anticiganizam prepoznat kao specifični vid rasizma 1982. godine, te da svako društvo mora pronaći način da se izbori sa ovom pojavom. Istakao je primjer Njemačke kao odgovoran odnos Vlade prema pojavi anticiganiznma kroz uspostavljanje Komisije za borbu protiv anticiganizma. Ova će komisija podnositi izvještaje njemačkoj skupštini Bundestagu o stanju u pogledu anticiganizma u ovoj zemlji.

Elvis Beriša, izvršni direktor Romske organizacije mladih “Koračajte sa nama – Phiren amenca” ukazao je na činjenicu da u Crnoj Gori, iako se o tome ne govori dovoljno jasno, postoji rasizam prema Romima. On je ukazao da manifestacije takvog odnosa prema romskoj zajednici možemo vidjeti na primjerima onemogućavanja obrazovanja za romsku djecu, učenju na maternjem romskom jeziku, izostanku autentične zastupljenosti Roma u parlamentu i na mjestima gdje se donose odluke koje se, između ostalih, tiču i same zajednice. Zabrinjava, kaže on, i visok stepen netrpeljivosti prema Romima koji se često mogu vidjeti u komentarima tekstova u medijima koji se odnose na ovu populaciju. Sve to ukazuje na postojanje rasizma. Na kraju, istakao je Beriša, kao jedan od osnovnih uzroka takvog stanja treba tražiti u odsustvu političke volje da se unaprijedi položaj romskog naroda.

Učesnicima konferencije sam pojam anticiganizma, njegove manifestacije, te način na koji mu se treba suprostaviti približio je gdin dr Iulius Rostas, profesor na romskim studijama na Centralnoevropskom Univerzitetu u Budimpešti. On je istakao da je anticiganizam poseban vid rasizma koji je usmjeren prema romskom narodu, a koji u svom temelju ima stav da je ova populacija inferiorna u odnosu na druge te je nasilje nad njom opravdano.

Neki od osnovnih manifestacija anticiganizma su stereotipi i predrasude, diskriminacija, ali i segregacija u školovanju i stanovanju, prisilna iseljenja, nasilje od vlasti I policije, asimilacija, promjena imena i zabranjivanje jezika.

Da bi se anticiganizam prevladao potrebno je, kako je objasnio profesor Rostas, priznati istoriju ugnjetavanja, političko vodstvo mora da prizma i osudi slučajeve rasizma nad romima. Kao jedan od načina da se suočimo sa pojavom anticiganizma je obrazovanje građana, dokumentovanje prošlosti, informisanje o romskoj kulturi i tradiciji. Osim ovoga, kako je kazao, mora se raditi i na političkim i zakonodavnim reformama koje bi uticale na suzbijanje diskriminacije Roma.

Predstavnica institucije Ombudsmana gđa Nerma Dobardžić, kazala je, između ostalog, da prema ovoj instituciji ne stižu individualna obraćanja odnosno prijave pripadnika romske zajednice za diskriminaciju i kršenje ljudskih prava. Ipak, iz ove institucije su svjesni da postoji visok stepen diskriminacije romske zajednice. Problem u određivanju nivoa ove pojave je to što se ne vodi evidencija po nacionalnoj pripadnosti podnosilaca prijava. Zaštitnik ljudskih prava je, kako je kazala gđa Dobradžić, već reagovala u slučajevima kršenja ljudskih prava Roma pa je tako nadležnim organima upućivala preporuke u vezi sa slučajevima kršenja radnih prava Roma – saradnika u socijalnoj inkluziji, problem nastave na daljinu za romske učenike, te nesrazmjernom zapošljavanje pripadnika romske zajednice u organima javne i lokalne uprave.

Gdin Stephan Müller iz Centralnog savjeta njemačkih Sinti and Roma, ukazao je na to da Vlada Crne Gore radi dobar posao i sve više prepoznaje potrebu da se fokusira na anticiganizam. On dodaje da treba i dalje raditi na prepoznavanju pojave anticiganizma i njenom suzbijanju kroz institucionalne mehanizme. Potrebno je da se promoviše pristup pravosudnim organima kao i da se radi na podizanju svijesti romskog stanovništva o potrebi prijavljivanja slučajeva rasizma. On je pored ostalog, naglasio da je neophodno raditi i sa pripadnicima većinskog stanovništva i na taj način se boriti protiv predrasuda i stereotipa koji postoje prema Romima.

Crna Gora je, kako je kazala nacionalna koordinatorka za Rome u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava gđa Mirela Ramčilović, spremna da uvrsti zahtjeve iz Strateškog okvira EU za jednakost, inkluziju i učešće Roma u Strategiju za inkluziju Roma i Egipćana u Crnoj Gori, koja je u fazi izrade. Prema njjenim riječima strategija će biti završena do kraja marta 2021.godine. Ona je napomenula da su dosadašnji napori ovog resora ali i cijele Vlade imali vidljive rezultate u poboljšanju položaja Roma i Egipćana, ali da je potrebno i dalje raditi na tome. U cilju kreiranja što kvalitetnijih rješenja koja bi bila u skladu sa interesima i potrebama romskog stanovništva, u pisanje Strategije uključeni su, kako je kazala, predstavnici Romskog savjeta i četiri romske nevladine organizacije. Na društvenu i ekonomsku isključenost Roma, kao manifestaciju njihovog podređenog položaja, država će na strateški način djelovati kroz jasne i mjerljive aktivnosti kao i obezbjeđivanjem finansijskih sredstava za njihovu realizaciju. Inkluzija Roma, kako je kazala Ramčilović, odvijaće se na način koji neće dovesti u pitanje njihovu posebnost kao etničke zajednice I koji neće biti asimilatorski.

Milena Bešić, direktorica CEDEM-a kazala je da i pored dugogodišnjih aktivnosti Vlade i civilnog sektora u borbi za unapređenje položaja Roma u Crnoj Gori ne možemo biti zadovoljni urađenim. Ona uzroke vidi u nedostatku multisektorske saradnje javnog i civilnog sektora. Prema njenom mišljenju potrebno je više raditi sa predstavnicima većinskog stanovništva. Ona je navela i podatak iz istraživanja CEDEM-a koji govore da je romska populacija najtolerantnija od svih ostalih etničkih grupa u našem društvu. Kao

ilustraciju svojih tvrdnji o nezadovoljavajućim rezultatima u inkluziji Roma, Bešić je navela da stopa socijalne isključenosti na opštem nivou stanovništva iznosi 3,5 odsto dok je kod romske zajednice ta stopa 14,1 odsto.

Na konferenciji su se mogle čuti i konkretne primjedbe civilnog sektora na dosadašnji tok procesa inkluzije romskog i egipćanskog stanovništva. Između ostalog razgovaralo se o izazovima u zapošljavnju odnosno diskriminaciji u toj oblasti, problemima u obrazovanju studenata iz romske zjednice, kvalitetu obrazovanja kao i o problemu nedostatka evidencija po nacionalnoj pripadnosti koji onemogućava da se uvidi pravo stanje stvari.

Konferenciju je zatvorila gđa Marta Garsija Fidalgo iz Evropske komisije, koja je kazala da je dobro što nova Vlada nastavlja da radi na inkluziji romske zajednice i što je prepoznala značaj borbe protiv pojave anticiganizma. Ona je istakla da je bitno da čitav proces sprovođenja politika prema Romima bude praćen dosljednom implementacijom propisa i zakona i monitoringom urađenog.

Podsjećamo, Evropska komisija je 12. oktobra 2020. pokrenula novi „Strateški okvir EU za jednakost, inkluziju i učešće Roma“ za vremenski period 2020-2030. u smjeru jačanja borbe protiv anticiganizma, kao specifičnog oblika rasizma u Evropi.