Zaštitnik je postupak pokrenuo nakon pritužbe predsjednika jednog od skupštinskih poslaničkih klubova, koji je ukazao na sadržaj emisije emitovane 27. novembra 2025. godine, ocjenjujući da predstavlja negiranje i relativizovanje genocida u Srebrenici.
U zaključku, Zaštitnik je naveo da je u konkretnom slučaju razmatran odnos između prava na slobodu izražavanja i prava na dostojanstvo, jednakost i zaštitu od diskriminacije i govora mržnje, prenosi CdM.
Kako je ocijenjeno, činjenica da je određeni programski sadržaj kontroverzan, provokativan ili istorijski revizionistički sama po sebi nije dovoljna da bi mu bila uskraćena zaštita slobode izražavanja.
,,Međutim, pri ocjeni sadržaja moraju se uzeti u obzir njegov sadržaj, kontekst, način predstavljanja, cilj, potencijalni uticaj i proporcionalnost mjere koja se preduzima”, ističe Zaštitnik.
Zaštitnik je, primjenjujući te standarde na emisiju, posebno ukazao na tvrdnje kojima su događaji iz jula 1995. godine predstavljani kao unaprijed politički konstruisan događaj, odnosno kao ,,obmana”, uz dovođenje u pitanje genocidne prirode zločina i preusmjeravanje odgovornosti na pripadnike i strukture Armije Bosne i Hercegovine.
Posebno je naglašen kumulativni karakter takvih tvrdnji. Zaštitnik smatra da se emisija ne može posmatrati kroz izolovane izjave pojedinačnih učesnika, već u kontekstu njenog ukupnog sadržaja, naslova, strukture, izbora sagovornika, načina predstavljanja događaja i završne poruke.
,,Sloboda rasprave o istorijskom kontekstu ne podrazumijeva pravo na predstavljanje sudski utvrđenih činjenica na način kojim se negira ili opravdava utvrđeni genocid”, navodi se u zaključku.
Zaštitnik podsjeća da je genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine utvrđen u relevantnim sudskim postupcima i odlukama nadležnih pravosudnih institucija. Zbog toga se, kako je ocijenjeno, ne radi o istorijskoj pretpostavci ili političkom mišljenju, već o sudski utvrđenoj činjenici.
U zaključku se navodi i da činjenica da je sporni sadržaj emitovan u formi dokumentarnog programa ne znači automatski da je izuzet od obaveze poštovanja programskih standarda.
,,Dokumentarna forma ne može sama po sebi legitimisati sadržaj koji bi, prema svom ukupnom karakteru i efektu, predstavljao promovisanje ili opravdavanje govora mržnje”, ocijenio je Zaštitnik.
Iako emiter nije bio autor predmetnog dokumentarnog filma, Zaštitnik je utvrdio da ta okolnost ne isključuje odgovornost televizije za sadržaj koji je odlučila da uvrsti u program i emituje javnosti.
U postupku je uzeto u obzir i to da je Agencija za audiovizuelne medijske usluge već sprovela nadzor i izrekla novčanu kaznu zbog povrede relevantnih programskih standarda.
Zaštitnik je zaključio da predmetni programski sadržaj, sagledan u cjelini, sadržaju, kontekstu i načinu predstavljanja, predstavlja neprihvatljivu relativizaciju i negiranje sudski utvrđenog genocida u Srebrenici, uz istovremeno narušavanje dostojanstva žrtava i pripadnika grupe koja je bila njegov neposredni predmet.
Televiziji Adria preporučeno je da prilikom odabira i emitovanja programa o genocidima, ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti preduzme mjere kojima će spriječiti negiranje, relativizovanje, trivijalizovanje ili opravdavanje sudski utvrđenih zločina, kao i sadržaje kojima se podstiču mržnja, netrpeljivost ili diskriminacija.
Takođe je preporučeno uspostavljanje uredničkih i profesionalnih mehanizama za prethodnu procjenu takvih sadržaja sa aspekta zaštite ljudskog dostojanstva, jednakosti, zabrane diskriminacije i govora mržnje.
Preporučeno
Zaštitnik je preporučio i da se prilikom emitovanja dokumentarnih i drugih programa o genocidu, ratnim zločinima i masovnim kršenjima ljudskih prava obezbijedi odgovarajući urednički kontekst, kojim će se jasno razlikovati sudski utvrđene činjenice od stavova, mišljenja i interpretacija učesnika u programu.















