Video
Poslednji podatak, o stotinu deset tona, mogao se naći u izvještaju o radu Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera od januara do oktobra ove godine. U dokumentu su, kako smo ranije prenijeli, dati predlozi prioriteta za narednu godinu, a koji se odnose na ovaj resor.
Tako je navedeno, na primjer, da je loše stanje u fabrikama koje su prošle kroz brojne vlasničke transformacije i poslovne krize, te da su u njima pohranjene zastarjele hemikalije kojima je istekao rok trajanja ili se iz drugih razloga više ne mogu koristiti, i konstatovano da je ovakva situacija tokom dugog niza godina, između ostalog, uzrokovala je i neadekvatno staranje o hemikalijama u krugu fabrike što predstavlja rizik od zagađenja.
Kada je početkom juna ove godine izbio požar u napuštenim objektima bivše fabrike celuloze i papira u Beranama, i crni i gusti dim uplašio lokalno stanovništvo, šef pregovaračke grupe za poglavlje 27, Milan Gazdić, podsjetio je da je Agencija za zaštitu životne sredine prošle godine uništila 85 tona opasnih hemijskih materija, i istovremeno potvrdio da u Crnoj Gori postoji još 200 tona takvih meterija.
“Procjena je da u Crnoj Gori imamo još oko 200 tona tih hemikalija. Pripremamo jedan projekat, nadam se da ćemo uspjeti i to da riješimo”, izjavio je tada Gazdić.
Jedan od bivših radnika beranske fabrike za preradu kože “Polimka“ izrazio je sumnju da li su ovi podaci tačni.
“I za ovih 85 pet tona opasnih hemijskih materija, a koje su uništene prošle godine u magacinima nekadašnje beranske fabrike za preradu kože „Polimka“, u početku se nije vjerovalo da uopšte postoje. Tek poslije medijskih pritisaka i upozorenja mještana beranskih naselja koja su najbliža napuštenim fabrikama i magacinima, ustanovilo se kako ih ima, ali, navodno, duplo manje“, kazao je taj nekadašnji sindikalac u ovoj kompaniji.
Zatim je i Agencija za zaštitu životne sredine objasnila da “iako je inspekcijskim nalazom na lokaciji bivše fabrike za preradu kože “Kips Polimka“ AD Berane konstatovano 38.270 kilograma otpadnih hemikalija kojima je istekao rok trajanja i koje su opasne za okolinu, na dan njihovog pretovara pojavilo se 85 tona, ili više nego duplo.
Iz Agencije su objasnili da su te materije uklonili uz pomoć i partnerstvo “Hemosana” iz Bara i tako uštedjeli državi 350 hiljada eura, kao i da su podnijeli krivičnu prijavu protiv NN lica koje je odgovorno za dupliranje količine opasnih hemikalija u skladištu ove fabrike.
Više od godinu nakon toga, nema nikavih informacija šta je bilo sa tom krivičnom prijavom.
Da je bivši sinidkalni lider “Polimke“ Dušan Veljić bio u pravu kada je upozoravao da su hemikalije bile upakovane u plastične bačve, podložne isparavanju, potvrdilo se i na fotografijama koje je objavila Agencija za zaštitu životne sredine nakon izvedene akcije u Beranama.
Portal RTCG je mnogo prije nego što je to Gazdić potvrdio, pisao o tome da “Polimka“ nije jedino mjesto gdje ima opasnih hemijskih materija i ukazao na neke druge moguće lokacije u Beranama i na sjeveru države. U tom kontekstu je pomenuta i bivša fabrika celuloze i papira, ali je nakon toga vlasnik preostale imovine ove kompanije kazao da u magacinima i krugu te fabrike takvih materija nema, dok nije izbio požar koji je izazvao paniku, a sadašnji vlasnik saopštio da je gorio stari bitumen koji je, navodno, tu bio sklonjen.
“Osim fabrike papira i fabrike kože u Beranama, trebalo bi provjeriti da li zaostale hemije i u kojim količinama ima u magacinima biše fabrike impregnacije u Kolašinu, zatim u fabrici Dekor u Rožajama, u Vunarskom kombinatu u Bijelom Polju, bivšoj šperani u Beranama. U nekadašnjem Termoventu u Andrijevici je trebalo da radi komora, ali taj proces nije završen. Trebalo bi provjeriti da li je imalo tamo neke hemije i gdje je odložena“, ukazuje jedan od sagovornika našeg portala.
Da to ne bi nagađali bivši inženjeri i nekadašnji radnici koji su bili zaposleni u tim i mnogim drugim fabrikama, dužnost i Uprave za inspekcijske poslive i Agencije za zaštitu životne sredine je da saopšte gdje su tačno lokacije na kojima sa nalazi zaostali opasni hemijski otpad u nekadašnjim fabrikama.
Moraju se i složiti oko toga da li je to 110 tona kako tvrdi UIP, ili “oko 200 tona“, kako tvrdi Agencija.
Preporučeno
Razlika nije mala, a iskustvo sa “Polimkom“ i dupliranjem otpada, pokazuje da može biti i više. Interes javnosti je da se takve informacije znaju.
