To je saopšteno na pres konferecniji Agencije za zaštitu životne sredine, povodom predstavljanje projekta, koji Agencija sprovodi sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Institutom za javno zdravlje i Ekološkim pokretom OZON.

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić, ocijenio je da je Agencija posvećena  unapređenju i očuvanju prirodnih resursa kroz održive politike, naučno utemeljene pristupe i saradnju sa svim relevantnim akterima, kroz viziju budućnosti u kojoj ekološki standardi garantuju zdravlje i dobrobit svih građana.

“Zahvaljujem partnerima na projektu – Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Institutu za javno zdravlje i NVO Ozon – na dosadašnjoj i budućoj saradnji. Njihovo stručno znanje i iskustvo značajno će doprinijeti sprovođenju svih planiranih aktivnosti na najvišem profesionalnom nivou”, kazao je Gazdić.

Prema njegovim riječima, zagađenje živom predstavlja ozbiljan ekološki i zdravstveni problem, a na području bivšeg rudnika olova i cinka Brskovo identifikovane su značajne količine žive u zemljištu.

 “Tokom realizacije projekta ispitaćemo i ostale segmente životne sredine. Naš projekat će omogućiti detaljnu procjenu kontaminacije i predložiti efikasne mjere remedijacije kako bi se smanjili rizici po životnu sredinu i zdravlje lokalnog stanovništva. Projekat će trajati 36 mjeseci.  Ovo je prilika da se kroz naučno zasnovane analize i multidisciplinarni pristup unaprijedi sistem monitoringa i sanacije ove kontaminirane lokacije, u skladu sa najboljim svjetskim praksama i evropskim standardima”, ocijenio je Gazdić.

Dodao je da je projekat korak ka odgovornijem i održivijem upravljanju prirodnim resursima i zaštiti javnog zdravlja.

Državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Zoran Dabetić, kazao je da trogodišnji projekat vodi ka uspostavljanju održivih rješenja za upravljanje zagađenim područjima i zaštitu životne sredine, kao i dugoročnom smanjenju uticaja rudarskih aktivnosti na zdravlje ljudi i životnu sredinu.

“Rudarske aktivnosti mogu ostaviti dugoročne posljedice po životnu sredinu, ali prije nego što donesemo konačne zaključke važno je da sprovedemo temeljnu analizu, kako bismo na osnovu naučnih podataka definisali najbolje korake održive za budućnost”, poručio je Dabetić.

Dodao je da će biti pripljemljene metode procjene zagađenja, kako bi se tačno razumijeli obim i razmjere problema, kao i dugoročne posljedice po lokalnu zajednicu i širu okolinu.

“Jedan od glavnih ciljeva ovog projekta je izrada konceptualnog rješenja za sanaciju i rekultivaciju kontaminiranog područja što uključuje istraživanje mogućnosti za minimiziranje rizika po ljudsko zdravlje i životnu sredinu”, kazao je Dabetić.

Crna Gora, kako je rekao, trenutno nema specifičan Zakon o zaštiti zemljišta, a projekat predstavlja priliku da se nadoknadi ta praznina i postave temelji za budući zajednički zakonodavni okvir.

“Zdravlje zemljišta je ključno za očuvanje prirodnih resursa, biološke raznovrsnosti, uz održivi ekonomski razvoj. Radićemo na izradi pravnog okvira koji će biti usklađen sa evropskim standardima. Naše ministarstvo pruža punu podršku naporima Agencije za zaštitu životne sredine, kao i svim institucijama uključenim u realizaciju projekta”, rekao je Dabetić.

Smatra da će rezultati projekta biti značajni i dugoročni, jer će omogućiti usklađivanje sa evropskim normama u oblasti zaštite zemljišta, a sa druge strane će doprinositi jačanju lokalnih kapaciteta za praćenje i upravljanje zagađenjem.

“Možemo se nadati postizanju rezutata u smanjenju ekološkog otiska rudarskih aktivnosti, kao i poboljšanju kvaliteta života”, vjeruje Dabetić.

Pomoćnica direktorice Instituta za javno zdravlje Ivana Joksimović, ocijenila je da je značaj učešća u projektu višestruk, kako sa stanovišta zaštite javnog zdravlja, tako i u kontekstu prikupljanja podataka koji mogu pomoći u oblikovanju politika zaštite životne sredine i očuvanja zdravlja.

“Uključivanje stanovništva u istraživanje pomaže u mjerenju nivoa toksičnih materija, poput žive, u krvi i urinu i ovi podaci omogućavaju utvrđivanje nivoa izloženosti, kao i identifikaciju potencijalnih rizičnih grupa. U okolini živa može biti sadržana u mineralima u bezopasnim količinama i kao takva ne predstavlja značajan rizik. Problem nastupa tokom ljudskog djelovanja, kada se znatne količine žive ispuštaju u okolnu, gdje se ona zadržava slobodno kružeći hiljadama godina”, objasnila je Joksimović.

Živa sadržana u vodi i zemljištu je, kako je ukazala, glavni razlog za zabrinutost, jer se u tom medijumu nalazi u veoma toksičnom obliku, a životinje je tim putem lako mogu unijeti u organizam i na taj način ulazi i u ljudski i lanac ishrane.

“Od projekta očekujemo da zdravstveni rizici povezani sa kontaminacijom iz bivšeg rudnika budu prepoznati kao temelj za uspostavljanje efikasnih mjera za ublažavanje izloženosti, poboljšanje zdravstvenih ishoda i osiguranje održivog upravljanja životnom sredinom”, rekla je Joksimović.

Direktor NVO Ozon Aleksandar Perović, smatra da je suština projekta da se dobije rezultat, koji će poslužiti da se stanje unaprijedi.

“Nadam se da ćemo biti više na terenu, da ćemo uspjeti da uključimo mlade koji su završili studije na Univerzitetu Crne Gore. Treba da uposlimo mlade koji imaju teoretsko znanje, ali nisu imali praksu na terenu. Pozdravljam projekat, nadam se dobrim rezultatima i vjerujem da ćemo tokom ove tri godine imati prilike da podijelimo šta smo uradili na terenu”, kazao je Perović.

Koordinator projekta Gordana Đukanović, sigurna je da su najvažnije one aktivnosti koje treba da se sprovedu nakon završetka projekta, jer ukoliko se aktivnosti ne nastave, projekat neće imati puni smisao.

“Aktivnosti koje treba da se sprovedu nakon završetka projekta su izrada glavnog projekta remedijacije i rekultivacije kontaminiranog prostora, remedijacija i rekultivacija kontaminiranog prostora, valorizacija nove nastale vrijednosti”, kazala je Đukanović.

Naglasila je da je od posljedica rudarskih aktivnosti identifikovan veliki broj obolijevanja od kancerogenih bolesti u Mojkovcu.

Đukanović je pojasnila da je prvi korak Studija, u čijoj će izradi biti angažovani eksperti iz Crne Gore i mladi kadar.

“Cilj nam je da uradimo sveobuhvatnu analizu i identifikaciju stepena zagađenja ovog područja. To će biti osnov da se izradi idejno rješenje i predlozi na osnovu rezultata prve komponente. Nadam se da ćemo predstaviti idejno rješenje i idejni projekat za rješevanje ovog problema”, rekla je Đukanović.

Dodala je da je budžet projekta oko 274 hiljade dolara.

Projekat se realizuje uz podršku Specific International Programme of the Minamata Convention on Mercury.