Video
” CGES uništava Taru. Uništili su život u Đurđevića Tari i budućim naraštajima koji je trebalo da ostanu ovdje i razvijaju ovaj kraj, prije svega kroz turističku ponudu. Mi smo rodoljubi ove države i želimo da je sačuvao i unaprijedimo u bolje mjesto za život. Ali, od naše mukotrpne borbe, sastanaka, blokade mosta, obećanja bivšeg ministra Janka Odovića da će ići podzemni kabal i bivšeg ministra Saše Mujovića da dalekovod neće ugroziti nikoga, ostala je prazna priča i uništavanje naljepšeg i najpoznatijeg sela sa velelepnim mostom na Tari”, ogorčen je predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić.
On podsjeća da je most na Đurđevića Tari drugo najposjećenije mjesto u Crnoj Gori, te da će uskoro, nakon okončanja rekonstrukcije, „zasijati novom ruhu, sa uređenim pristupnim putevima, parkingom, osvetljenjem, ali će dalekovod trajno uništiti ambijent“.
” Dalekovod će vizuelno uništiti Taru. Posječen je veliki broj stabala, probijeni su novi putevi u srcu Nacionalnog parka „Durmitor“, urađena je velika devastacija. Nama – mještanima ne daju da napravimo ni pomoćni objekat, ne daju doznaku za ogrijevno drvo. Pa, pitamo se kakve koristi mi to imamo od uprave ovog nesrećnog nacionalnog parka, kad nijesu „mrdnuli prstom“ da zaštite selo i Park od ovih metalnih strašila”, kaže za Portal ETV Ostojić.
Smatra da je trebalo „striktno da daju dozvolu da može da prođe samo podzemni kabal kroz Nacionalni park“.
” Ali nije njih briga bilo za mještane i prirodu. I pitamo se zašto su ovo dozvolili Nacionalni parkovi znajući da je Tara pod zaštitom Uneska. Mi nijesmo branili selo da bi zaustavili projekat od velike važnosti za Crnu Goru, samo smo tražili da se ono zaobiđe ono ili da postave podzemni kabal. A, moglo je”, dodaje Ostojić.
Sagovornik Portala ETV podsjeća da je „bivši ministar Odović bio obećo, ali je onda rečeno da nije izvodljivo zbog nedostatka para“.
” Pitamo, kako je mogao kabal kroz čitavu Italiju, preko mora da prođe podzemno, kroz Tivat i Lastvu 6,7 kilometara, a kroz Taru nije moglo 2,5 kilometara. I da se sačuva predivno selo, Nacionalni park i stanovništvo koje tu živi. Ovaj dalekovod će stopirati život u selu kuda je prošao. Tu života više nema. Ogromna zračenja, magnetna polja koja utiču na biljni i životinjski svijet. Dobijaće se leukemije i kanceri, uticaće na raspoloženje ljudi. Pogođeno je direktno oko 15 domaćinstava”, objašnjava Ostojić.
Neki mještani, kako kaže, podlegli su „ogromnom pritisku mešetara CGES-a, koji su nudili ogromne pare i išli od kuće do kuće“.
” Imali su informacija dosta, koga mogu kupiti i nijesu žalili novac. Nažalost, pojedini su poklekli kad su im ponudili ogromne cifre. Ipak, te proklete pare su uništile selo. Ništa više neće biti isto. Uništili su međuljudske odnose, slogu među mještanima. I to će imati trajne posljedice. Poremećeni su zanavijek komšijski, rođački i kumovski odnosi. Selo je bilo složno, jedni drugima smo pomagali kad je trebalo. Toga nikad više neće biti. Ti koji su prodali Italijanima zemlju, trebalo je prvo da je ponude komšijama i rođacima, ako su im pare bile potrebne. Naši su se borili za ovu zemlju i živote davali, a mi je prodajemo „Terni“ italijanskoj”, ogorčen je Ostojić.
Njegov i život njegove porodice, ističe on, ugrozio je CGS, jer „žice prolaze oko 40 metara od mjesta“, đe on i familija borave po 15-20 sati dnevno.
” I biznis koji sam stvarao godinama i zapošljavao veliki broj radnika je ugrožen. I druge porodice uz liniju prokletog dalekovoda su ugrožene. Tuda će utihnuti sve. Bio sam optimista i nadao sam se da će podzemni kabal proći ili da će dalekovod zaobići selo. Bile su neke informacije da nemaju drugog izbora, ali pare i „Brankovići“ su učinili svoje! Više Tara neće biti ista”, zaključio je Ostojić.
Biolog Vuk Iković kazao je u maju za Portal ETV da dalekovode treba planirati tako da zaobilaze turistički značajna područja, te da u proces planiranja treba da budu uključene sve zainteresovane strane – mještani i lokalni preduzetnici.
” Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu”, bio je decidiran Iković.
Gradnja dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja nekoliko godina je u fokusu, jer su se mještani Đurđevića Tare usprotivili da trasa prođe kroz njihovo selo, u znak protesta u više navrata blokirali su i most na Tari, ali, sudeći prema informacijama da su neki od njih, ipak, prodali zemlju, otpora više neće biti.
Posljednji put proteste su organizovali u martu ove godine, nakon čega su ekipe CGES-a obustavile radove u zoni sela.
Iković je u razgovoru za Portal ETV kazao da dalekovodi mogu da uzrokuju „gubitak vizuelnog identiteta jednog prostora, da nepovratno podijele jedan prostor na dva dijela i da tako razdvoje mjesto zimovališta od mjesta hranilišta raznih vrsta“. Bio je kategoričan da ukoliko se ne mogu zaobići najvrjedniji pejzaži i ekosistemi, onda treba postaviti podzemni kabal.
Jedan od najglasnijih protivnika gradnje dalekovoda u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ bio je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, a Skupština grada u decembru 2023. godine čak je, na njegovu inicijativu, usvojila zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.
Vraneš je tada u lokalnom parlamentu tvrdio da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko ne odustane od zaključaka koje je inicirao.
Od zaključaka te 2023. nije odustao, ali 2025. kada je CGES nastavio radove, ne pominje ni zaključke SO, niti se glaska na ovu temu.
Na pitanje odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića na sjednici 27. marta što se desilo u međuvremenu, kratko je odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, ali da on i njegovi saradnici nijesu.
Koliko je 2023. Vraneš ozbiljno doživio pritiske kojima je, kako je govorio u lokalnom paralemntu, bio izložen, svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština donese zaključke.
” Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka”, poručio je tada Vraneš.
Preporučeno
Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).
