Video
Na izložbi je prezentovan 21 komplet muških i ženskih, seoskih i gradskih, svakodnevnih i svečanih narodnih nošnji manjinskih naroda Crne Gore, kao i više pojedinačnih odjevnih elemena. Izloženi primjerci su većim dijelom vjerno izrađene replike, nastale kao produkt Projekta “Izrada replika karakterističnih narodnih nošnji sa teritorije Crne Gore”, realizovanog u okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2019. godinu.
Pozdravljajuću prisutne, direktorica Narodnog muzeja Crne Gore, dr Anastazija Miranović je kazala da je jedinstvo i sinergija različitosti naroda koji žive na ovim prostorima, oduvijek bila i biće, uporišna vertikala identiteta Crne Gore. Odjevni predmeti izloženi na ovoj izložbi, prema njenim riječima, nijesu puki odjevni predmeti i eksponati, već predstavljaju običaje, kulturu, naviku, vještinu izrade…
Govoreći o postavci, etnološkinja Etnografskog muzeja NMCG, Tatjana Rajković, je istakla da je izložba nastala sa željom da se vrednuje i promoviše bogatstvo i raznovrsnost tradicionalnog načina odijevanja manjinskih naroda i etničkih zajednica Crne Gore, odnosno sa ciljem da se kreativnost i složenost različitih stvaralačkih vizija i senzibiliteta iskazanih kroz narodne nošnje, interpretira kao sinergija isprepletenosti različitih kultura.
“Bogata šarolikost i brojne kulturološke osobenosti svedoče o narodnom životu i stvaralaštvu koje se vjekovima akumuliralo na teritoriji današnje Crne Gore i upravo to obilje različitosti, nastalo kao refleksija kulturnog, etničkog i vjerskog identiteta svih koji nastanjuju ove prostore, predstavlja suštinske vrijednosti koje posjedujemo, bogatstvo koje integrisano u jedinstvenu cjelinu čini neizostavan dio našeg sveukupnog kulturno-istorijskog nasljeđa. Kao rezultat isprepletenosti stanovništva različitog nacionalnog i vjerskog sastava, nastala je osobena kulturna riznica iz čijeg se bogatog i raznolikog nasljeđa, kao posebna dragocjenost izdvajaju narodne nošnje“, kazala je Rajković i dodala da su na svom razvojnom putu trpjele brojne promjene, mijenjale se i prilagođavale, modifikovale ili dopunjavale, zavisno od datih prilika i shvatanja ljudi u pojedinim epohama.
Izložbu je otvorio akademik Zuvdija Hodžić koji je istakao da je Crna Gora lijepa zbog bogatstva različitosti, različitosti koje nijesu razlike, koje nas čine sličnim i koje nas zbližavaju.
„Narodne nošnje manjinskih naroda, pored estetskog doživljaja, svjedoče i o Crnoj Gori, zemlji sa manjkom geografije i viškom istorije, o civilizacijskim tokovima, uticajima i prožimanjima kultura, o socijalnim, etičkim, ekonomskim i vjerskim prilikama, kulturnom i duhovnom nivou“, kazao je Hodžić.
Prema njegovim riječima, nošnjama manjinskih naroda je zajedničko da na najljepši način reprezentuju multukulturalnost i suživot svih nas u Crnoj Gori, nas koji u razlikama nalazimo sličnosti, a u sličnostima ne tražimo razlike.
„Nošnje manjinskih naroda Crne Gore zajedničko su blago baš kao i sve duhovne i materijalne vrijednosti koje baštini naša Crna Gora“, zaključio je Hodžić.
Na izložbi su prezentovane vjerno izrađene replike i originalni primjerci narodnih nošnji u vlasništvu Etnografskog muzeja Narodnog muzeja Crne Gore i folklornih ansambala „Duga“ iz Berana, „Boka“ iz Tivta i „Rožaje“ iz Rožaja. Za izradu narodnih nošnji zaslužne su i radionice Niti od zlata i Šarenica, kao i kvalifikovani pojedini Nexhmija Vucetoviq, Aljo Medunjanin i Draga Redona. Narodni muzej je protekle tri godine na poklon dobio nekoliko narodnih nošnji manjinskih naroda, koje su takođe izložene. Nafija Liharević iz Bara Narodnom muzeju je poklonila žensku krajinsku nošnju, Ljuljeta Avdiu Cura iz Ulcinja žensku anamalsku nošnju i Ava Vukić iz Bara žensku nošnju iz Mrkojevića.
Preporučeno
Autori izložbe, koja će biti otvorena do 7.juna 2021. godine, su Tatjana Rajković i Eldar Lakota.
