Ovaj potez izaziva duboku zabrinutost među građanima koji vjeruju u transparentnost, odgovornost i integritet svih onih koji su izabrani ili imenovani da služe javnom interesu.

“Korupcija je pošast koja podriva temelje našeg društva, guši ekonomski razvoj i erodira povjerenje javnosti u institucije. U borbi protiv korupcije ključno je da se pošalje jasna poruka da niko nije iznad zakona i da će svi oblici koruptivnog ponašanja biti sankcionisani bez obzira na vremenski period u kojem su počinjeni. Uvođenjem amnestije za javne funkcionere koji su podnosili netačne finansijske izvještaje, šalje se poruka da postoji tolerancija prema korupciji”, ističe se u otvorenom pismu upuženom ministru pravde Andreju Miloviću koje pored MANS-a potpisalo 35 nevladinih organizacija. 

Razumijemo potrebu za reformama i modernizacijom zakonodavnog okvira u vezi sa IBAR-om, “ali takve reforme moraju ići u pravcu jačanja sistema odgovornosti, a ne njegovog slabljenja”.

Naime, integracija u Evropsku uniju zahtijeva od zemalja kandidata ne samo usklađivanje zakonodavstva s pravnom tekovinom EU, već i demonstriranje snažne posvećenosti vladavini prava, transparentnosti i borbi protiv korupcije.

“Uvođenje amnestije za javne funkcionere koji su podnosili netačne izvještaje o svojim prihodima i imovini, kao što je predviđeno u Nacrtu novog Zakona o sprečavanju korupcije, direktno je suprotno ovim principima”, ističe se u pismu.

Takva odluka može se protumačiti kao korak unazad u borbi protiv korupcije i kao odstupanje od principa vladavine prava, što može imati ozbiljne posljedice po proces integracije u EU – navodi se u pismu. 

“Princip vladavine prava zahtijeva da se zakoni primenjuju jednako na sve, bez izuzetaka. Amnestijom za određene postupke, stvara se percepcija da postoji dvostruki standard i da su neki pojedinci iznad zakona. Ovo potkopava povjerenje u pravni sistem i institucije koje bi trebalo da štite javni interes i promovišu pravdu i jednakost pred zakonom”, ukazuje se u pismu.

Zakoni i reforme, dodaje se, treba da služe kao instrumenti za izgradnju pravednijeg i transparentnijeg društva, a ne kao sredstvo za oprost onima koji su zloupotrijebili svoje pozicije.

Za razliku od važećeg, predloženi Nacrt Zakona je rađen bez učešća nevladinog sektora i dat je na javnu raspravu u okviru koje se komentari mogu dostaviti samo pisanim putem, dok je izostala javna debata o predloženim rješenjima, podsjećaju iz MANS-a.

“Stoga Vas pozivamo da povedete dijalog sa svim relevantnim akterima u društvu, uključujući civilno društvo, stručnu javnost i međunarodne partnere, kako bismo zajedno pronašli najbolje rješenje koje će ojačati borbu protiv korupcije. Naš cilj mora biti stvaranje transparentnog i odgovornog društva u kojem se poštuju zakoni i u kojem svi građani mogu imati povjerenja u integritet onih koji ih predstavljaju”, zaključuje se u otvorenom pismu.

U nastavku se nalazi spisak NVO koji su potpisali otvoreno pismo:

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora – MANS

Akcija za ljudska prava – HRA

Centar za razvoj nevladinih organizacija – CRNVO

Centar za demokratsku tranziciju – CDT

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore – CIN-CG

Centar za ženska prava – CŽP

Centar za zaštitu i proučavanje ptica – CZIP

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore – UMHCG

NVO Anima

BIRN Crna Gora

Institut za društveno politička istraživanja- Analitico

NVO Građanska alijansa

NGO 35mm

LGBT Forum Progres

Sindikat doktora medicine Crne Gore

Organizacija KOD

NVO Eko-team

NVO,,Centar za preduzetništvo”

Akcija za socijalnu pravdu

NVO “Udruženje NATO žrtava 1999” Murino

Udruženja mladih umjetnika Crne Gore

Udruženje Korina, Nikšić

Montenegro Adventures

Fidelity consulting

Crnogorski komitet pravnika

Agencija za lokalnu demokratiju

NVO Centar za bezbjednosnu politiku i evropske integracije

NVO “UZIP”, Herceg Novi

NVO “Grupa građana BU2”

NVO “SERDAR”, Budva

NVO Ksena, Herceg Novi

NVO Savez za djecu i mlade Kuća

NVU Restitucija

NVU ŠkArt, Tivat

NVO Gradionica, Bar

NVU “Inkluzija”, Pljevlja

Pismo je direktno podržalo preko 20 novinara iz različitih redakcija, građanskih aktivista, kao i više hiljada građana posredstvom društvenih mreža.