Video
Profesionalizacija Državne izborne komisije (DIK) bi uticala na njen ozbiljniji i profesionalniji rad, a potrebno je i obezbijediti pristup medijima prilikom održavanja sjednica DIK-a, čime bi rad te institucije bio transparentniji.
To je saopštio istraživač javnih politika u Centru za monitoring i istraživanje (CeMI) Nikola Zečević u drugom dijelu nacionalne konferencije u okviru projekta „Neka slobodni izbori postanu navika – Izgradnja povjerenja u integritet izbornog procesa u Crnoj Gori“.
Zečević je istakao da je jedna od osnovih preporuka profesionalizacija DIK-a i da je u studiji predloženo da DIK čini od tri do pet predstavnika iz oblasti prava.
„Smatramo da bi predložena profesionalizacija uticala na ozbiljniji i efikasniji rad DIK-a. Osvrnuo bih se i na jedan podatak, predstavljen u okviru našeg istraživanja, gdje odgovori ispitanika ukazuju da je potrebno snažnije uvođenje stručnjaka u DIK. Prema našim nalazima, 65,5 odsto ispitanih je ocijenilo da DIK treba da čine kombinovano predstavnici političkih partija i nezavisni stručnjaci“, smatra Zečević.
On je kazao da predstavnici potvrđenih izbornih lista ubuduće ne bi trebalo da učestvuju u radu DIK-a sa pravom glasa.
Zečević je rekao i da DIK ima problem sa transparentnošću.
Kada je u pitanju opštinska izborna komisija, kako je rekao, potrebno je profesionalizovati poziciju predsjednika.
„Njega bi na to mjesto na bazi zakonom utvrđenih kriterijuma i javnog konkursa postavljao DIK, dok bi ostali članovi opštinske izborne komisije bili proporcionalno zastupljeni na osnovu njihovog statusa u lokalnom parlamentu“, rekao je Zečević.
Druga preporuka kade je riječ o opštinskim izbornim komisijama je, kako je kazao, da se poveća njihova transparentnost.
Predsjednik DIK-a Đorđije Vukčević kazao je da često onaj ko je nezadovoljan postignutim rezultatima na izborima ne traži greške u sopstvenim redovima, nego se, kako je dodao, te greške uglavnom traže kod organa, koji su sprovodili izbore ili u izbornom zakonodavstvu.
„Ponekad ima suviše neopravdanih i neutemeljenih prigovora, kritika. Čini mi se da postoji određeno nepoznavanje uloge DIK-a. DIK u ovom sastavu je političko tijelo, jer imate četiri predstavnika pozicije, četiri opozicije, jedan je predstavnik manjinskih naroda, jedan NVO sektora i tu je predsjednik DIK-a“, naveo je Vukčević.
On je istakao da je reforma ukupnog izbornog zakonodavstva veoma kompleksna i da ne podrazumijeva samo Zakon o izborniku odbornika i poslanika i Zakon o biračkom spisku, nego se dotiče seta čitavnog niza zakona.
Član Građanskog savjeta Boris Marić smatra da je DIK institucija koja je najsporije razvijana u Crnoj Gori i gdje i dalje postoji krucijalno pitanje „na koji način organizovati DIK, a da se poveća profesionalizacija i da se na neki način, kroz povećanje profesionalizacije i integriteta dođe do određenog nivoa depolitizacije DIK-a“.
On je rekao da sva priča oko izbornog sistema mora da završi u parlamentu među političkim subjektima „i to dominantno među političkim subjektima, koji danas nisu u ovoj sali“.
Izvršna direktorica CeMI-ja Nikoleta Đukanović rekla je da su se najčešće nepravilnosti, kada je riječ o sprovođenju izbornih procedura, odnosile na nepravilnu upotrebu uređaja za elektronsku identifikaciju birača.
„Zbog toga proces glasanja jako često počinje sa zakašnjenjem. Da ne govorimo o tome da birački odbori u Crnoj Gori nemaju ujednačenu praksu po pitanju postupanja prema licima koja uređaj za elektronsku identifikaciju ne prepoznaje“ objasnila je Đukanović.
„Zatim, slučajevi preuzimanja glasačkih listića u ime drugog lica, koje nije prisutno, problemi koji su se javili u vezi sa identifikacijom birača usljed neuređenosti biračkog spiska, isticanje promotivnog materijala u neposrednoj blizini biračkih mjesta iz izbora u izbore. Tu su prijave građana, koje smo evidentirali, o kupovini glasova u neposrednoj blizini biračkih mjesta“, navela je Đukanović.
Ona je rekla da su zabilježeni česti slučajevi neverbalnih, a čak i fizičkih sukoba između članova biračkih odbora.
„Ono što je posebno alarmantno je da su na lokalnim izborima 2018. godine, zabilježeni slučajevi verbalnog napada članova biračkog odbora na posmatrače, jer su izvještavali o nepravilnostima sa biračkih mjesta“, kazala je Đukanović.
Član Građanskog savjeta Dragiša Janjušević,rekao je da je stepen nepovjerenja među političkim akterima na maksimumu.
Kada je riječ o uvođenju otvorenih lista u izborni sistem, rekao je da smatra da crnogorsko društvo nije demokratski zrelo da primijeni taj model.
Na nacionalnoj konferenciji su učestvovali predstavnici parlamenta, političkih partija, državnih institucija nadležnih za praćenje izbornih aktivnosti, nevladinog sektora, medija, predstavnici međunarodnih organizacija u Crnoj Gori, te članovi Građanskog savjeta za slobodne i fer izbore.
Preporučeno
Izvor: PR Centar
