Ako vam neko koroporativnim jezikom saopšti da je online nasilje sve veći društveni problem i da je riječ o formi koja počinje u digitalnom prostoru a nerijetko se završava brutalno u stvarnom svijetu, nećete mnogo obraćati pažnju na to jer takvih i sličnih tekstova ima na pretek. Ali  primjer jedne djevojke, srednjoškolke, koju je tadašnji momak pola godine ucjenjivao preko itnimnih fotografija, tražeći joj novac i seks, će vas duboko zamisliti. Tragičnu junakinju naše priče je, vrlo brzo nakon što je otpočela vezu, koja je skrivana iz vjerskih razloga, mladić fotografisao, a odmah potom silovao i prebio!!. Za fotografije je tražio od 300 do 600 eura, a nerijetko je bila primorana na seksualne odnose. Taj mladić je izvukao nevjerovatnih 18.000 eura i kupio automobil!

Iako nasilje u online sferi može pogoditi svakoga, najčešće žrtve u crnogorskom društvu su mlade djevojke i žene, koje se u sve većem broju za pomoć javljaju Sigurnoj ženskoj kući. Direktorica te organizacije Ljiljana Raičević i aktivistkinja Nada Jelovac pojasnile su šta tačno online nasilje podrazumijeva, kako se zaštititi i koji su to praktični savjeti koji mogu koristiti svim ženama.

Zakoni koji prepoznaju i tretiraju psihičko, fizičko i seksualno nasilje, ne poznaju online nasilje kao takvo i tu su donekle državni organi ograničeni u svom djelovanju, kazali su nam iz Sigurne ženske kuće.

Sa druge strane to daje prostora nasilniku da i na ovaj način ispolji svoje nasilničko ponašanje, a da za to ipak ne snosi posledice.

“Nereagovanje i olako shvatanje ovog vida nasilja čini žrtve nevidljivim i bespomoćnim. Samim tim što se ne govori o online nasilju dovodi do toga da mnoge žene i djevojke trpe ovaj vid nasilja koje ugrožava njihov psihički integritet, a da ga ne prepoznaju kao takvo“, kazala je Nada Jelovac.

Njihove klijentkinja najčešće se žale na uhođenje i maltretiranje, prijetnje preko poruka i nakon što izađu iz partnerske veze. Tu je i ucjenjivanje preko fotografija i videa seksalnog sadržaja, gdje djevojke najčešće ni ne znaju da su snimane.

Mlađe djevojke i stariji muškarci

Koliko online nasilje može biti brutalno pokazuje i primjer maloljetne djevojke iz jednog crnogorskog grada, koja je preko društvenih mreža upoznala starijeg čovjeka. Njiihovo dopisivanje kasnije je prešlo u teški oblik nasilja – silovanje. Prema riječima Ljiljane Raićević, djevoćica je bila izmanipulisana.

Ljiljana Raičević

“Kada malo bolje pogledate to dopisivanje vidite da je to bilo navođenje čovjeka kojem ona nije prva, a ni poslednja. Srednjoškolke redovno imaju kontakt sa starijim muškarcima putem Facebooka, one nekada znaju da iza profila neko NN lice, upuštaju se u te vratolomije, izgube kompas, slikaju se i onda nastaje problem”, kazala je Raičević.

Bilo je slučajeva da se srednjoškolkama dopadne stariji muškarac, ali one nijesu svjesne da je to kažnjivo i da je u pitanju pedofilija.

“To je njegovo krično djelo, jer kako ima 47 ili 50 godina, može fino da izgleda, to nema nikakve veze, a ona ima 14, znači on je pedofil. Da je u Americi dobio bi 10 do 15 godina zatvora. Iz igre počinje ali  prerasta u loš kraj, jer to su manipulatori. Sa druge strane u pitanju su djeca koja nijesu svjesna opasnosti. Oni ih uvuku u taj krug, pa dolazi do toga da djevojčice čak i razmišljaju o samoubistvu”, pojašnjava Raičević.

Predatori prate ranjive žene na Facebook-u

Takođe, ovakvoj vrsti manipualcije podložne su udate žene, koje godinama trpe porodično nasilje. Takve osobe prate predatori, koji se bave tim aktivnostima i vrlo često tako zarađuju. Raičević objašnjava da su oni veoma opasni, prate žrtvu, čak i nekoliko njih u isto vrijeme. Počinju sa kompilmentima, nastavlja se dopisivanjem, nekada i vezom. Međutim, kada žena želi prestane kreću ucjene. Strašan podatak je da i da su ti muškarci u najvećem broju oženjeni porodični ljudi.

Kako su nam kazali, događa se i da mnoge djevojke ne prepoznaju online nasilje, stoga ga i ne prijavljuju. Kod osoba koje su ga preživjele izaziva psihičke i emotivne probleme, pojačava predrasude o ženama, urušava reputaciju, a može dovesti do seksualnog i fizičkog nasilja. Zbog svega toga NVO “Sigurna ženska kuća” realizacije projekat “Prekinimo vezu online nasilju” podržan u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu – ReLOaD, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program ujedinjenih nacija za za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori, ReLOaD program sprovodi se u partnerstvu sa Glavnim gradom Podgorica i opštinama Tivat, Kotor, Nikšić i Pljevlja.

Foto: Printscreen/Ilustracija

Online nasilje je: 

Slanje poruka/fotografija/audio/video snimka prijetećeg, uvrjedljivog i/ili nepristojnog sadržaja, Prijetnje ili ucjene da će objaviti tvoju fotografiju, snimak ili prepisku, Kreiranje lažnog profila na društvenim mrežama i objavljivanje neistinitih i uvredljivih sadržaja, Dijeljenje informacija o tebi, tvoje fotografije, snimka ili prepiske bez tvog pristanka ili su fotošopirane i nakon toga objavljene., Prosljeđivanje takvih sadržaja trećim licima putem informaciono-komunikacionih tehnologija. Svakodnevno pisanje mnogo poruka ili email-ova, a ti to ne zeliš, Mijenjanje šifre na telefonu ili naloga na društvenoj mreži, Prisluškivanje ili snimanje bez tvog znanja, Korišćenje tvojih ličnih i bankovnih podatka.

Savjeti

Kako preporučuju iz SŽK, sve poruke treba skrinshootovati a potom prijaviti policiji. Kreirati jake šifre za telefon, koje će periodično mijenjati. Ne ostavljati svoj profil na fb na “public” (javno). Čak i ukoliko im partner u koga imaju povjerenja traži da mu pošalju intimne forografije i one to ujedno žele, to da urade tako što neće fotografisati glavu ili dio tijela koji je lako prepoznatljiv.

Šta kaže policija?

Policija postupa po svakoj prijavi građana koje se odnose na ucjenjivanje putem društvenih mreža, odgovorili su Standardu iz Uprave policije.

Kada policijski službenici zaprime prijavu koja se odnosi na takvu situaciju, o svemu se obavještava nadležni tužilac koji pravno kvalifikuje događaj, odnosno izjašnjava se da li je i koje krivično djelo u pitanju u svakoj konkretnoj situaciji. 

“Kada su u pitanju situacije u kojima neko objavi nečiju fotografiju, prepisku ili snimak razgovora bez odobrenja osobe koja je na toj fotografiji ili snimku i situacije u kojima neko otvoreno prijeti ili ucjenjuje lice da će objaviti eksplicitnu sliku ili snimak ukoliko to lice ne preda toj osobi novac, obavještavamo Vas da se u ovim radnjama stiču bitni elementi krivičnog djela iz člana 175 (neovlašćeno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka) i krivičnog djela iz člana 251 (ucjena) Krivičnog zakonika Crne Gore”, kazali su nam iz UP.

 

J.L

.