Video
Za 11 mjeseci prošle godine u Crnoj Gorije zabilježeno osam prijavljenih slučajeva silovanja. Prosječna kazna za ovo krivično djelo u Crnoj Gori iznosi od dvije do deset godina, dok maksimalna (15 godina) nikada nije izrečena, piše Pobjeda.
Preporučeno
Iz Apelacionog suda Pobjedi je saopšteno da je ta sudska instanca u posljednje tri godine potvrdila tri presude za krivično djelo silovanje i dvije za pokušaj silovanja. Izrečene su kazne od tri do devet godina.
“U 2016. godini potvrđena je presuda E. P. kojeg je Viši sud u Podgorici osudio na sedam godina zatvora. Iste godine potvrđena je presuda B. A. osuđenog takođe na sedam godina”, navode iz Apelacionog suda.
Godinu kasnije, kako se dodaje, potvrđena je presuda D. S. od šest mjeseci zatvora za pokušaj silovanja.
Zbog krivičnog djela silovanje u sticaju sa krivičnim djelom protivpravno lišenje slobode potvrđena je presuda Višeg suda kojom je Z. D. osuđen na tri godine i sedam mjeseci. Prema podacima Apelacionog suda, M. Đ. je zbog krivičnog djela silovanje u pokušaju u vezi sa krivičnim djelom razbojništvo osuđen na jedinstvenu kaznu od devet godina i šest mjeseci.
Silovanje je jedno od najteže dokazivih krivičnih djela, traumatično kako za žrtvu tako i za okolinu.
Psihološkinja Branka Čolević za Pobjedu pojašnjava da takva trauma ostavlja mnogobrojne i duboke posljedice na žrtvu.
“Kada se neko nađe u tako frustrirajućoj i traumatičnoj situaciji, koja u najširem smislu predstavlja čin kojim se prisiljava učestvovanje u seksualnoj aktivnosti protiv svoje volje, uz upotrebu nasilja ili prijetnji, možemo pretpostaviti da i posljedice budu veoma ozbiljne i mnogobrojne”, objašnjava Čolević.
Naglašava da osoba koja je preživjela silovanje ima osjećaj krivice, srama, bijesa i nevjerice.
“Prekomjerno konzumiraju alkohol, cigarete, tablete, imaju loš san, apetit, povraćanje, lupanje srca, gušenje, pritisak u grudima… Neophodan je veoma pažljiv i stručan sveobuhvatan tretman da bi se prevazišli ti problemi. Psihološke posljedice su mnogo teže i traju duže od fizičkih povreda. Osobe koje su žrtve silovanja proživljavaju intenzivnu emocionalnu i fizičku bol, kako tokom samog silovanja i neposredno nakon toga, tako i duži vremenski period koji slijedi. Nekad je žrtva primorana da napusti posao, školu, fakultet, promijeni mjesto boravka, zbog čega posljedice mogu biti i ekonomske prirode. Sve to zajedno dugoročno negativno utiče na psihu, karijeru, profesionalan razvoj, ljubavni i porodični život”, objašnjava Čolević.
Kako naglašava, najčešća posljedica ovog traumatskog iskustva na psihološkom nivou je posttraumatski stresni poremećaj.
“Osoba ima strah od ponavljajućih misli (flashback) o traumatičnim događajima. Prisutno je izbjegavanje svega što podsjeća na traumu i počinje kao odloženi odgovor na stresogeni događaj ili situaciju izuzetno jake ugroženosti, što dovodi do patnje. Problem se javlja u roku od šest mjeseci od traumatskog događaja izuzetne jačine”, kazala je Čolević.
Osim traumatskog događaja, postoje i ponavljajuća, nametljiva sjećanja događaja u pamćenju, dnevnom sanjarenju ili snovima.
“Evidentno je emocionalno odvajanje, umrtvljenost osjećanja i izbjegavanja stimulusa koji mogu prizvati sjećanja na traumu. Žrtve mogu manifestovati svoje emocije kao što su strah, bijes, tjeskoba, tuga i očaj dok ima i onih koje kontrolišu svoje emocije i reakcije pa je za njih karakteristično da skrivaju svoje osjećaje i na prvi pogled djeluju mirno i sabrano”, navodi ona.
Čolević pojašnjava da kada osoba želi da stupi u vezu sa nekim ko je silovan, treba biti vrlo strpljiv, treba da nastoji da pruži potporu i poštuje ograničenja u odnosu.
“Partnerski par treba da prepozna vlastite potrebe i želje, međusobno se upozna, dakle verbalizuje što želi, a potom i realizuje. Važno je prepoznati misli, očekivanja… Često su prisutne i reakcije izbjegavanja, koje održavaju poteškoće u odnosu, pa je neophodno prepoznati ih i savladati uz osnaživanje i razumijevanje. Na kraju, u partnerskom odnosu je neophodna bezuslovna ljubav, podrška i razumijevanje osobi koja je bila žrtva silovanja”, objašnjava Čolević.
Advokat Srđan Lješković navodi da se kazne za silovanje po crnogorskom zakoniku kreću od dvije do 15 godina.
“Ko nad drugim izvrši obljubu ili sa njom izjednačen čin bez njegovog pristanka, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina. Ko prinudi drugog na obljubu ili sa njom izjednačen čin upotrebom sile ili prijetnjom da će neposredno napasti na život ili tijelo tog ili drugog lica, kazniće se zatvorom od dvije do deset godina. Ako je krivično djelo učinjeno pod prijetnjom da će se za to ili drugo lice otkriti nešto što bi škodilo njegovoj časti ili ugledu ili prijetnjom drugim teškim zlom, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. Ako je usljed djela nastupila teška tjelesna povreda lica prema kojem je djelo izvršeno ili ako je djelo izvršeno od strane više lica ili na naročito svirep ili naročito ponižavajući način, ili prema maloljetniku učinilac će se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina. Isto važi ako je silovanje imalo za posljedicu trudnoću”, navodi Lješković.
