“U prethodnih deset godina iznos alimentacije, u najčešćem broju slučajeva, iznosi oko 67 eura. Iznos alimentacije ne smije biti manji od 15 posto od zarade”, kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, advokatica Mirjana Pajković.

Bračna i vanbračna zajednica nijesu izjednačene

Jedna od grešaka u shvatanju pravnih normi je, kaže Pajković, široko rasprostranjeno shvatanje da su bračna i vanbračna, kako navodi, zajednica izjednačene.

“Bračna i vanbračna zajednica su izjednačena po pitanju prava djece, i po pitanju zajedničke imovine. Međutim, kada dođe do sporova pred sudom, vrlo često se jave problemi u samom dokaznom postupku. Jedan od primjera je kada se osporava trajanje vanbračne zajednice, a došlo je do sticanja zajedničke imovine. Dešava se u praksi da se taj period početka vanbračne zajednice vezuje sa rađanjem djeteta, sa tim datumom, a da to baš u realnosti nije tačno, da je vanbračna zajednica mnogo duže trajala, nego što možemo da dokažemo da zaista jeste, i to pravi određene smetnje u dokaznom postupku u smislu podjele imovine”, rekla je Pajković.

Advokatica preporučuje i savjetuje da se na zaključivanje braka pred matičarem ne gleda kao samo formu, ili, kako kaže, običan papir, već je to važan dokument, koji, kako navodi, mnogo pomaže u ostvarivanju građanskih prava.

Sporazumni razvodi nijesu dobro rješenje u praksi

U prethodnoj godini je u Crnoj Gori razvedeno 775 brakova i mnogo je faktora koji utiču na toliki procenat razvoda, kaže Pajković, ali ako su razvodi rješenje za izbjegavanje problema, i eskalacija, kako kaže, bolje je pristupiti razvodu.

“Ono što sam primjetila u skorijoj praksi, pred sudovima, jesu neki sporazumni razvodi brakova, koji su vrlo, po meni, problematični, koji nijesu u interesu lica koja se razvode, niti u interesu samog djeteta…U praksi ti sporazumni razvodi braka su dogovor supružnici dogovore oko povjeravanja djeteta, gdje oni kažu da će zajedno vršiti roditeljsko pravo, ali da se samo odredi mjesto, odnosno adresa, na kom će djeca boraviti, i to najčešće bude na adresama majke”, kaže advokatica. 

Obzirom da je, dodaje, po sporazumu sud donese odluku na osnovu tog zajedničkog prijedloga.

“Međutim, to nije dobro rješenje u praksi, prije svega zbog tog djeteta, ali ni zbog jednog, ni zbog drugog roditelja, jer kada je sve na dobrovoljnoj osnovi, kada vi nemate zakonom predviđenu obavezu, zbog nekad loših međuljudskih odnosa među roditeljima, izostane to davanje imentacija, izostane taj doprinos u izdržavanju i pomaganju oko djeteta, a nemate pravni mehanizam da to prinudnim putem sprovedete”, naglasila je Pajković.

Supružnici mogu zajedno predati prijedlog za razvod braka sudu, objašnjava Pajković, sa potpisima oba supružnika, praksa je da i ti sporazumi budu ovjereni od strane notara, navodi ona, i oni po pravilu idu po hitnom postupku, i vrlo brzo se o tome, kako kaže, odlučuje.

Žene da ne dozvole manipulaciju ekonomskim momentom

U dodjeljivanju starateljstva nad djetetom treba biti vrlo oprezan, savjetuje Pajković i preporučuje ženama da ne dozvole manipulaciju, kako kaže, ekonomskim momentom.

U sudu, u toku dodjeljivanja starateljstva, poručuje Pajković, presudne moraju biti lične kompetencije kojima, kako kaže, raspolaže roditelj.

“Može se čuti u javnosti, i stiče se utisak da nekada žene ostaju u nekvalitetnim brakovima, zbog straha od te ekonomske zavisnosti. Naravno da je bitna okolnost da li jedan od roditelja ima riješeno stambeno pitanje, ili da li ima riješeno poslovno pitanje, ali, složićete se sa mnom da ne možemo tumačiti da li je neko dobra, ili manje dobra majka u odnosu samo na to da li živi u iznajmljenom stanu, ili otplaćuje kredit, ili živi u svom stanu. Jesu važni momenti, ali odluka se ne smije zasnivati samo po tom osnovu”, istakla ja Pajković.

Roditelj da omogući djetetu životni stil kakav i sam uživa

Visina alimentacije se određuje na osnovu samih potreba djeteta, objašnjava Pajković, u odnosu na to da li dijete ima dodatne potrebe u finansiranju, u smislu edukacije, navodi ona, ili dodatne zdravstvene zaštite.

Lično primanje djeteta ne može biti razlog, ističe advokatica, i ne može biti osnov, dodaje ona, za određivanje manje alimentacije.

“U prethodnih deset godina iznos alimentacije, u najčešćem broju slučajeva, iznosi oko 67 eura. Iznos alimentacije ne smije biti manji od 15 posto od zarade. Ukoliko uzmemo u obzir minimalnu zaradu u Crnoj Gori, iznos je negdje oko 70 eura, i zakonom se predviđa da ona može ići do 50 posto od same plate. Ono jeste važno u sudskom postupku uvijek naglasiti jeste da je roditelj dužan da djetetu omogući životni stil kakav i sam uživa”, kaže Pejaković. 

Tu treba, savjetuje advokatica, obratiti pažnju i na neke manipulacije koje se javljaju u toku samih procesa.

“Da se možda neko lice se zvanično ne vodi kao zaposleno, da ne možete vi da uđete u trag njegovih primanja, recimo samim izvodima na osnovu plate, ali svakako može se ući u trag jednom životnom stilu koji uživa, i mislim da je to ono čime, između ostalog, se treba voditi prilikom odlučivanja o visini alimentacije”, zaključila je Pajković.