Video
On je za “Vijesti” kazao da se očekuje nešto svježija zima nego prošle godine, kada je na sjeveru države vladala nezapamćena nestašica snijega zbog koje skijališta u Kolašinu i na Žabljaku nijesu ni otvarana.
“Pričati o tome šta je obilježilo godinu je još rano, jer imamo više od dva mjeseca do kraja godine, pa ćemo možda na neki događaj više skrenuti pažnju nego na ove do sada”, rekao je Pavićević.
On je istakao da će, bez obzira na vremenske prilike tokom oktobra, novembra i decembra, 2024. biti jedna od najtoplijih godina za više od šezdeset godina od kada se u Crnoj Gori vrše mjerenja.
“Što se tiče maksimalnih, ali i minimalnih temperatura”, kazao je Pavićević.
Naglasio je da je od proteklih devet mjeseci čak šest ili sedam bilo među deset najtoplijih ikad, što se, kako tvrdi, nikada prije nije dešavalo.
Podsjetio je i da je prethodna zima bila jedna od najtoplijih i to sa, kako ističe, vrlo malo sniježnih padavina.
Tako je, na primjer, najviše snijega, oko 40 centimetara, na Žabljaku palo krajem novembra, a potom tokom cijele zime debljina sniježnjog pokrivača nije prelazila dvadesetak centimetara, što ne pamte ni najstariji Durmitorci…
Prema meteo podacima iz septembra, kaže Pavićević, predstojeća zima mogla bi biti nešto svježija.
“Prema prošlom materijalu, nije to toliko koliko sam se nadao. Zavisi od materijala koji će izaći, a koje objavljuje Evropski centar”, rekao je.
Kada je riječ o snijegu, Pavićević navodi da ga u Crnoj Gori u decembru praktično “nikad nema”.
“Nema onog snijega značajnog za zimski turizam. Generalno, to se vrlo rijetko dešava, jedan put u 15 do 20 godina da može da se veže nekoliko dana. Snijeg u Crnoj Gori uglavnom pada u januaru, februaru i martu. To što bude snijega, uglavnom padne u tom periodu. Ponekad snijega i padne dosta količinski, ali bude nepravilno raspoređen, odnosno presijeca ga kiša ili neki naleti toplog vazduha, južnog strujanja, i onda ne bude dovoljno iskorišćen”, rekao je Pavićević.
Kako tvrdi, godišnja količina padavina zavisi od novembra i decembra “kada je najveća količina padavina”.
“Pa bi rano bilo govoriti dok ne prođu ta dva mjeseca, ali za sada djeluje da nećemo imati manjak padavina. Bilo je nekoliko ekstremnih epizoda sa jakom kišom, jakim vjetrom… To se generalno događa zadnjih godina češće nego prije pedesetak godina. Tada su se dešavale jednom u nekoliko godina. Takav intenzitet padavine i vjetra sad se dešava skoro svake ili svake druge godine, ali to je trend koji postoji u svijetu i nije specifičan samo za Crnu Goru”, pojašnjava Pavićević.
Podsjetio je da se tokom godine desilo više vremenskih anomalija, a na koje se nije moglo uticati.
“Donekle se može smatrati anomalijom to što ima toliko mjeseci koji su među deset najtoplijih, ali desilo se još jedan put ili dva puta slično. Kod nas će definitivno biti veoma toplo, ne vjerujem da će novembar ili decembar to nešto naročito smanjiti, čak i da budu među najhladnijima, ova godina će opet biti dosta toplija od prosječne”, kazao je Pavićević.
Bosanska tragedija opominje
Pavićević je upozorio da bi bilo “užasno” ako bi se na sjeveru Crne Gore desila situacija kao nedavno u Bosni i Hercegovini, gdje su poplave i klizišta odnijele više od 25 ljudskih života.
“Mi smo imali vrlo slične padavine nedavno na Žabljaku, kada je za 24 sata palo skoro 250 litara kiše po kvadratnom metru. Bilo je problema u Šavniku i još u nekim mjestima na sjeveru. To su nešto manje padavine nego one u Bosni, ali eto možda to ima veze s tim što smo malo organizovaniji kao društvo, i vodimo više računa o životnoj sredini, pa su zato te posljedice bile malo manje”, kazao je Pavićević, dodajući da dosta zavisi i od infrastrukture.
Naglasio je da velike padavine na jugu Crne Gore izazivaju problem, ali ne katastrofu.
Pavićević je istakao da se ne može kontrolisati količina padavina, ali da se može “uticati na to šta će se desiti sa tom kišom koja pada”.
“Možemo uticati na to da ne zatrpamo riječna korita otpadom svakakve vrste i da spriječimo oticanje vode jer onda mora doći do poplava. Ili da gradimo kamenolom onamo gdje će sve da nanese u naseljeno mjesto u slučaju ‘havarije’”.
On je kazao da zbog “pregrađivanja” gradova, voda nema gdje da otiče.
Preporučeno
“Da se ne kanališe, skloni smo mi i tome. Kod nas se u nekim urbanim sredinama tačno prepozna šta nije urađeno kako treba, ako se ne projektuje dobro. Ne može se graditi na osnovu godišnje količine padavina. Za takve infrastrukturne projekte to nije previše bitna informacija, ali je mnogo bitna informacija koliko može da padne za 24 sata, za šest sati ili za jedan sat, ili za 25 minuta. Nije svejedno da li će 30 litara da padne za jedan dan ili za 15-20 minuta”, upozorio je Pavićević, dodajući da se o tome “mora voditi računa”.
