Video
Zaposleni u prosvjeti treba da imaju plate na nivou prosječne zarade u javnoj upravi, jer je ulaganje u obrazovanje investiranje, a ne trošak, smatra predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore, Zvonko Pavićević, ocijenjujući da država nedovoljno ulaže u obrazovni sistem.
Preporučeno
Pavićević je, u intervjuu za PR Centar, kazao da je zakonska obaveza da se Granski kolektivni ugovor za oblast prosvjete uskladi sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.
„Koeficijenti u Granskom kolektivnom ugovoru za prosvjetu su manji nego što je predvidio ovaj Zakon. Dogovor je da komisije počnu sa radom krajem avgusta i početkom septembra. Upoznali smo i premijera da je vrijeme da se koeficijenti usklade i da prosvjetni radnici, koji imaju platu ispod prosjeka na nivou države, za početak budu na nivou svih zarada u javnom sektoru. Naš prvi cilj je da ta plata bude malo iznad toga prosjeka, a to ćemo uspjeti sa usklađivanjem kolektivnog ugovora“, objasnio je Pavićević.
Dugoročni cilj je, kako je pojasnio, da bude izjednačen prosjek zarada u javnom sektoru sa zaradama u prosvjeti.
„Ako kažemo da je trenutno u prosvjeti, prosječna zarada 490 eura, a u državnoj upravi 593 eura, pred nama predstoji veći, obimniji posao i mnogo rada Sindikata da se približimo. Mislimo da u obrazovanju, kao jednoj od najznačajnijih djelatnosti u svakoj državi, moramo imati plate, bar na nivou prosječne zarade u javnoj upravi. Ulaganje u obrazovanje je investiranje, a ne trošak, kako neko želi to da predstavi“, smatra Pavićević.
On je kazao da je, krajem juna i početkom jula, sa predstavnicima Ministarstva prosvjete, intenzivno rađeno na pitanju normi prosvjetnih radnika.
„Zbog svih problema, koje prate obrazovni sistem, zbog migracija koje se dešavaju u Crnoj Gori, zbog nataliteta u pojedinim krajevima, imamo dosta naših kolega koji su, ili tehnološki viškovi, ili su sa smanjenom normom. Na tim zajedničkim sastancima uspjeli smo da, najvećem broju kolega, obezbijedimo punu normu“, rekao je Pavićević.
On je kazao da su, kada je riječ o ispunjavanju normi, posebno „ugroženi“ profesori koji predaju opšteobrazovne predmete „istorija, geografija, a imamo tu i strane jezike, posebno francuski i ruski, gdje je sve manje interesovanja za te jezike“.
„Tako da ćemo, ovih dana, i u tom dijelu raditi zajedno da najvećem dijelu naših kolega obezbijedimo punu normu. Tamo gdje ne budemo mogli, primijenićemo program, koji imamo kroz koletivni ugovor, a to je rješevanje tehnoloških viškova“, rekao je Pavićević.
Prema njegovim riječima, položaj prosvjetnih radnika u Crnoj Gori nije na novou na kojem bi trebalo da bude.
„Sama činjenica da su plate ispod prosječne plate u Crnoj Gori, govori o njihovom ekonomskom položaju. Problem, koji prati zaposlene u prosvjeti je i neriješeno stambeno pitanje. Veliki broj naših kolega putuje do udaljenih škola, gdje nije riješen prevoz, nema infarstrukture. I dalje smo robovi da u svakom selu, mora biti škola, makar tu bilo jedno dijete i to stvara velike probleme našim kolegama“, objasnio je Pavićević.
On je podsjetio da je Vlada imala Program da se izvrši racionalizacija školske mreže, i da se, kako je pojasnio, u najbližim mjestima grupišu škole, jer bi to omogućilo djeci ravnopravne uslove, kao što imaju djeca u većim centrima.
„Nije isto raditi sa jednim djetetom. To dijete ne može da se socijalizuje, da bude u društvu svojih vršnjaka, da prati sve savremene tokove. Tako da, ima dosta problema u obrazovnom sistemu Crne Gore“, kazao je Pavićević.
On je naveo da postoji velika razlika između južnog, središnjeg i sjevernog dijela Crne Gore i da, kako je dodao, iako se dosta radi na opremanju, postoje škole, koje nemaju uslove, kakve bi trebalo da postoje u 21. vijeku.
