Video
Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin juče je u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanika DPS -a Andrije Nikolića da li smo kao država došli u situaciju da iznova preispitamo ustavna rješenja u vezi sa izborom sudija i tužilaca, imajući u vidu da kadrovska rješenja sada dominantno zavise od političke volje predstavnika vlasti i opozicije, odgovorio da nije vrijeme za to.
Preporučeno
“Sva naša sadašnja rješenja, vezano za evropsku agendu, su takva kakva jesu i nije realno preispitati ih, jer bi to značilo, sve i da imamo konsenzus, ozbiljno prolongiranje evropske integracione agende, a to je nešto što nam je najmanje potrebno”, ocijenio je Pažin.
Podsjetio je da su u vrijeme kada su usvojena ustavna rješenja koja se odnose na izbor čelnika pravosuđa i tužilaštva, po entuzijazmu prednjačili predstavnici sadašnje, a i tadašnje opozicije, kao i dijela tadašnje vlasti, a sadašnje opozicije.
“Danas imaju potpuno drugačiji pristup prema ovim rješenjima. Ne samo da nijesu spremni da uzmu učešće u realizaciji ustavnih rješenja prilikom izbora visokih nosilaca pravosudnih funkcija, nego korak dalje, osporavaju i personalna rješenja izglasana u ovom parlamentu. Moramo se upitati ima li tu principijelnog pristupa ovom problemu”, rekao je Pažin.
Uz podsjećanje da je i tada imao rezerve prema ovakvim ustavnim rješenjima, rekao je da je slutio „da je prirodno da se uđe u ovu situaciju, jer teško je očekivati da bilo koje evropsko društvo može u svakom trenutku kada se ukaže kao potrebno da ima dvotrećinsku ili tropetinsku većinu oko bilo kojeg društvenog pitanja”.
Kako je naglasio, nema razloga za zabrinutost jer postoje deblokirajući mehanizmi kroz zakone, a koje je parlament usvojio prošle godine vezano za članove Sudskog savjeta.
“Za izbor predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda nema bojazni jer za ovu poziciju glasa dvotrećinskom većinom Sudski savjet. Nema bojazni ni za funkcionalnost Vrhovnog državnog tužilaštva, jer postoje rješenja koja predviđaju da i nakon isteka mandata ovaj tužilački organ može u punom legitimitetu i legalitetu da nastavi da obavlja ulogu koja mu je Ustavom povjerena”, kazao je Pažin.
Potrebno je, prema njegovim riječima, da se apeluje na svijest svih političkih protagonista na crnogorskoj političkoj sceni da odgovorno i savjesno pristupe rješavanju ovog problema.
“Treba da budu u parlamentu kada se bude o tome izjašnjavalo i daju demokratski doprinos prevazilaženju onoga što se predstavlja kao problem, a sistem ima mogućnost da riješi sa i bez njihovog učešća”, poručio je Pažin.
Na pitanje poslanika DPS-a Nikole Rakočevića da li je Vlada razmatrala uvođenje kazne doživotnog zatvora, koju je inicirala grupa građana prošle godine kada je petnaestomjesečni dječak Pavle brutalno ubijen, a za što je podnešena i peticija sa 6.500 glasova Skupštini, Pažin je rekao, pored ostalog, da treba procijeniti da li je u okviru postojećeg sistema sve urađeno da bi se preventivno djelovalo u odnosu na teška krivična djela.
“Ako analiziramo kaznenu politiku sudova, vidjećemo da se često kazne kreću oko minimuma ili sredine zaprijećene kazne, umjesto da se kreću ka zakonskim maksimumima. Ako se maksimumi ni sada ne propisuju, postavlja se pitanje da li bi bilo opravdano njegovo podizanje”, kazao je Pažin.
