Kako objašnjava Pejović, zvanična statistika predstavlja osnovu na kojoj se mjere ekonomski i društveni tokovi jedne zemlje, pa njena uporedivost sa EU standardima direktno utiče na to kako se Crna Gora vidi u međunarodnim okvirima.
Primjena evropskih metodologija, uključujući ESA 2010 i Evropski statistički kodeks prakse, ne mijenja stvarnost, ali obezbjeđuje da se ona mjeri na isti način kao u državama članicama EU – čime se jača transparentnost, povjerenje i kvalitet donošenja javnih politika.
STANDARD: Poglavlje 18 nije samo tehničko usklađivanje, već pitanje „slike države“. Koliko je za Crnu Goru politički i ekonomski važno da ima statistiku koja je potpuno uporediva sa EU?
PEJOVIĆ: Zvanična statistika predstavlja jedini zvaničan, objektivan i međunarodno uporediv izvor podataka o ekonomskim, društvenim i demografskim kretanjima u zemlji. Zato je od izuzetnog značaja da se statistički podaci u Crnoj Gori proizvode u potpunosti u skladu sa evropskim statističkim standardima i metodologijama.
Primjena jedinstvenih metodoloških pravila omogućava da podaci budu direktno uporedivi sa podacima država članica Evropske unije, što predstavlja pouzdanu osnovu za donošenje javnih politika, praćenje razvoja zemlje i objektivnu procjenu ostvarenih rezultata.
Istovremeno, kvalitetna i međunarodno uporediva zvanična statistika doprinosi jačanju povjerenja građana, institucija, investitora i međunarodnih partnera u podatke koje proizvodi država.
Zato zatvaranje Poglavlja 18 nije samo ispunjavanje pregovaračkih mjerila, već potvrda da Crna Gora ima profesionalan, nezavisan i kredibilan statistički sistem koji funkcioniše u skladu sa Evropskim statističkim kodeksom prakse i najvišim evropskim standardima. Profesionalna nezavisnost Uprave za statistiku predstavlja osnovni preduslov za proizvodnju pouzdane zvanične statistike i jedno je od ključnih načela evropskog statističkog sistema.

STANDARD: Statistika direktno utiče na to kako se država vidi u EU – od BDP-a do deficita i zaduženosti. Koliko može promijeniti međunarodnu percepciju Crne Gore kada se pređe na EU metodologije poput ESA 2010?
PEJOVIĆ: Međunarodna percepcija jedne države u značajnoj mjeri zavisi od kredibiliteta zvaničnih statističkih podataka koje objavljuje. Upravo zato Evropska unija primjenjuje jedinstvene metodološke standarde, uključujući Evropski sistem nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010), kako bi ključni makroekonomski pokazatelji bili izračunati na isti način u svim zemljama.
Prelazak na ESA 2010 ne mijenja ekonomsku stvarnost niti ima za cilj da promijeni sliku o državi. Njegova svrha je da obezbijedi da se bruto domaći proizvod, deficit, javni dug i drugi ključni makroekonomski pokazatelji izračunavaju prema jedinstvenim evropskim pravilima, čime postaju potpuno međunarodno uporedivi.
To doprinosi većoj transparentnosti i jača povjerenje domaćih i međunarodnih korisnika u zvanične statističke podatke, jer svi koriste iste metodološke standarde i iste kriterijume za njihovo tumačenje.
Za Upravu za statistiku najvažnije je da podaci budu tačni, objektivni i metodološki utemeljeni. Upravo takva zvanična statistika predstavlja pouzdanu osnovu za objektivno sagledavanje ekonomskog i društvenog razvoja Crne Gore i njeno ravnopravno poređenje sa državama članicama Evropske unije.

STANDARD: Na osnovu zvanične statistike se mjere i obaveze Crne Gore prema EU, ali i evropska sredstva prema Crnoj Gori. Koja je njema osnovna uloga zvanične statistike i zašto su ti podaci važni za donošenje odluka i korišćenje evropskih sredstava?
PEJOVIĆ: Zvanična statistika predstavlja osnov za donošenje brojnih odluka, uključujući one koje se odnose na ekonomske politike, budžetsko planiranje i korišćenje evropskih fondova. Međutim, njena osnovna uloga nije finansijska, već da obezbijedi objektivne, pouzdane i međunarodno uporedive podatke o stvarnom stanju u društvu i ekonomiji.
Evropska unija svoje politike i finansijske instrumente zasniva na kvalitetnim statističkim podacima upravo zato što oni omogućavaju da se odluke donose na osnovu činjenica, a ne procjena. Zbog toga su metodološka usklađenost, kvalitet podataka i profesionalna nezavisnost zvanične statistike od suštinskog značaja.
Može se reći da kvalitet zvanične statistike ima značajne implikacije i na finansijske tokove, jer se brojne evropske politike i finansijski mehanizmi zasnivaju na zvaničnim statističkim pokazateljima. Međutim, korišćenje statističkih podataka u tim procesima predstavlja jednu od njihovih važnih primjena. Osnovna misija zvanične statistike jeste da obezbijedi tačne, objektivne i međunarodno uporedive podatke koji predstavljaju pouzdanu osnovu za donošenje odluka na svim nivoima.
STANDARD: Koliko je realno da građani vjeruju statistikama ako znaju da od njih zavisi kreiranje politika – i da li EU standardi u ovom poglavlju treba da budu odgovor na to pitanje povjerenja?
PEJOVIĆ: Povjerenje građana predstavlja jedan od najvažnijih temelja zvanične statistike. Ono se ne gradi izjavama, već dosljednom primjenom principa profesionalne nezavisnosti, objektivnosti, transparentnosti i jednakog pristupa podacima za sve korisnike. Upravo na tim principima počiva Evropski statistički sistem.
Važno je naglasiti da zvanična statistika ne kreira politike niti donosi odluke. Njena uloga je da obezbijedi tačne, nepristrasne i metodološki utemeljene podatke na osnovu kojih donosioci odluka, privreda, akademska zajednica i građani mogu donositi zaključke i planirati svoje aktivnosti.
Usklađenost sa evropskim statističkim standardima potvrđuje da se podaci proizvode prema jedinstvenim metodološkim pravilima i u skladu sa Evropskim statističkim kodeksom prakse, nezavisno od političkih ili drugih interesa. Upravo takav profesionalan i transparentan sistem predstavlja najbolji osnov za jačanje povjerenja javnosti u zvaničnu statistiku.

STANDARD: Ako Poglavlje 18 bude zatvoreno po EU standardima, šta se suštinski mijenja: način na koji država funkcioniše, ili samo način na koji se država „prikazuje“?
PEJOVIĆ: Zatvaranje Poglavlja 18 ne odnosi se na način predstavljanja države, već prije svega na kvalitet i pouzdanost podataka na osnovu kojih se sagledavaju ekonomska, društvena i demografska kretanja. Zvanična statistika sama po sebi ne mijenja ekonomske i društvene procese, već omogućava njihovo objektivno mjerenje, analizu i međunarodnu uporedivost.
Kada su podaci proizvedeni u skladu sa evropskim standardima, donosioci odluka imaju kvalitetniju osnovu za kreiranje javnih politika, građani dobijaju pouzdane informacije o društvenim i ekonomskim kretanjima, a međunarodni partneri mogu da ih tumače i upoređuju na isti način kao podatke drugih evropskih zemalja.
U tom smislu, zatvaranje Poglavlja 18 predstavlja potvrdu da Crna Gora raspolaže profesionalnim, nezavisnim i metodološki usklađenim sistemom zvanične statistike, sposobnim da proizvodi podatke u skladu sa najvišim evropskim standardima. To je važan doprinos jačanju kvaliteta javnih politika, transparentnosti institucija i ukupnom procesu evropskih integracija Crne Gore.
Preporučeno
TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA “ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE.
















