Video
Što se tiče Crne Gore i njenog puta ka Evropskoj uniji, nikakva klauzula balansa nije aktivirana, istakao je u razgovoru za NOVU M izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula. Dakle nema govora o navodnom blokiranju otvaranja novih poglavlja, kako plasiraju dio javnosti i određeni medijI.
Od naše zemlje, poručuje, očekuje se nastavak reformi, a od Evropske unije da preispita i ispravi svoje odluke, poput neotvaranja pregovora sa Skopljem i Tiranom, prvom narednom prilikom.
Svojevrsna blokada procesa proširenja pogrešna je odluka EU i nedopustivo je da neke zemlje pravo veta koriste kao alat za rješavanje unutarpolitičkih prilika u svojim zemljama, ocijenio je za NOVU M izvjestilac EP za Crnu Goru Tonino Picula. Dodaje i da bi evropsko vijeće trebalo da preuzme odgovornost i djeluje u skladu sa vlastitim obavezama, te da očekuje da učinjeno bude ispravljeno ako ne prvom narednom prilikom, onda u vrijeme hrvatskog predsjedavanja u prvoj polovini naredne godine.
“Pa bila bi prava šteta da se jedan dobar pregovarački proces kakav je karakterističan za Crnu Goru, na bilo koji način zaustavi. Mislim da je Crna Gora napravila dobar posao, jako je napredovala“, kazao je Picula.
Piculu su pitali i da li se promijenila situacija kada su posrijedi pregovori sa Crnom Gorom, s obzirom na to da dio javnosti tvrdi da je neformalno aktivirana klauzula balansa. Picula kategorično odbacuje takve tvrdnje:
“Što se tiče Crne Gore, nikakva klauzula balansa odnosno blokiranja otvaranja novih poglavlja nije aktivirana. Od Crne Gore se svakako očekuje da nastavi sa reformama, pogotovo u područjima u kojima je registrovan manjak napretka u godišnjem izvještaju same EK. Predsjednik komisije Žan Klod Junker i odrugi evropski lideri su toliko puta naglasili, a sa čime se ja slažem da je put prema članstvu u EU individualan“, rekao je izvjestilac.
Kaže i da ne bi volio da pravila budu promijenjena u sred igre, odnosno da se zemljama koje žele da postanu dio evropske porodice, na sljedećem samitu EU – Zapadni Balkan, narednog maja, serviraju nova pregovaračka pravila o pristupanju, prema kojima bi im se umjesto članstva ponudila neka vrsta “privilegovanog partnerstva”.
“Mislim da to ne bi bilo dobro, iako ne treba bježati od realnosti jer veto francuskog predsjednika Makrona sigurno govori o tome da postoji jedan broj političara i državnika u Evropskoj uniji koji bi na neki način propitivali i dosadašnji metoda pregovaranja. Ja bih više volio da je francuski predsjednik odbijajući dati suglasnost za pregovore Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, jednako tako iznio na što i šta tačno zamjera dosadašnjoj politici proširenja“, kaže Picula.
Ovako je, nedvosmisleno, ostao otvoren prostor za djelovanje drugih, prije svega Rusije i Kine, na šta su, potcrtava izvjetilac za našu zemlju u razgovoru za Novu M, upozorili poznavaoci prilika na Zapadnom Balkanu.
Preporučeno
“Ja volim reći ni politika ni priroda ne vole vakum, uvijek neko dođe pa ispuni taj prostor. Prisutnost ovih izvanevropskih faktora je nedvojbeno ovdje, i ukoliko EU ne zadrži svoju gravitacijsku snagu i ne pokaže interes da priključi zemlje Zapadnog Balkana, doista se može dogoditi da se stvori jedna vrsta konfuzije i konfrontacije na prostoru koji je bio još više obilježen upravo raznoraznim sukobima“, zaključio je izvjestilac EP za Crnu Goru.
