Video
Žensko preduzetništvo u Jadransko-jonskoj regiji
Nikola Trojić je prezentovala rezultate istraživanja koji su sprovedeni na temu podrške ženama u preduzetništvu, po svakoj članici Jadransko-jonskog područja. Ona je istakla nekoliko ključnih tačaka koje se odnose na preduzetništvo žena i rodnu jednakost, kao i demografske podatke o ženskoj radnoj snazi. Trojić je takođe podsjetila na istorijat Kongresa preduzetništva žena i ukazala njegovu važnost u vidu napora za podršku i osnaživanje ženskih preduzetnica u regiji.
“Jako je važno sprovoditi istraživanja za procjenu usluga i podrške koje su dostupne poduzećima kojima upravljaju žene putem makroregionalnih javnih tijela, a u skladu sa ciljevima Agende 2030 i prioritetima Evropske komisije i UN-a”, istakla je ona.
Ljiljana Burzan Nikolić je kazala da je Top Women Business Montenegro platforma u okviru koje se analiziraju poslovne aktivnosti žena u Crnoj Gori, predstavljaju preduzeća, organizacije, institucije i ličnosti koje su u prethodnih godinu doprinijele razvoju ženske poslovne zajednice. Specifičnost inicijative je analitički pristup ovoj problematici, koji se sastoji u praćenju kretanja broja, učešća i poslovnih rezultata „ženskih preduzeća“ u posljednjih pet godina, kao i praćenju promjena u njihovoj strukturi.
“Ovogodišnja TWBM analiza, između ostalog, pokazuje i da učešće “ženskih preduzeća” (u skladu sa definicijom IWA MEST 34), nastavlja trend pada, te u 2022. iznosi 20,33%, pri čemu je značajan pad prepoznat kod preduzeća kojim upravljaju žene. Ovakav rezultat navodi nas da se zapitamo da li postojeći modeli podrške više stimulišu vlasništvo žena u preduzećima, pa makar ono bilo i formalno, a nedovoljno njihovu suštinsku uključenost u upravljanje”, kazala je Ljiljana Burzan Nikolić.
Važne inicijative za razvoj ženskog preduzetništva
Drugim panelom „Važne inicijative za razvoj ženskog preduzetništva“ moderirali su Marija Risteska, Sekretarijat Savjeta za konkurentnost i Alessandro Cinti, Politehnički univerzitet regije Marche.
Moderatorka Risteska je kazala da razvijene zemlje postižu rast tako što oslobađaju neiskorišćeni potencijal žena na tržištu rada. Potrebno je da imamo aktivne politike u tom pravcu i mjere za podsticanje ženskog preduzetništva.
Kaća Đuričković, rukovoditeljka tima za rodnu ravnopravnost u kancelariji Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori smatra da postoji mnogo prostora za unapređenje ambijenta za razvoj ženskog preduzetništva, za šta je potrebna kontinuirana posvećenost zainteresovanih strana i donosilaca odluka. Naglašava neophodnost obezbjeđivanja povoljnih finansijskih sredstava za biznise koje vode žene, pa je njihov fokus prije svega na podršci grantovima.
“Ne možemo se baviti razvojem ženskog preduzetništva a da se ne bavimo unapređenjem kompletnog sistema, počev od obrazovanja pa do tržišta rada”, rekla je Đuričković.
Prema njenim riječima, samo 14 odsto žena je zastupljeno u STEM industriji, a riječ je o zanimanjima budućnosti. To je oblast koja traži reagovanje i unapređivanje.
Sanja Popović Pantić, predsjednica tematske grupe za žensko preduzetništvo u okviru EU projekta “Mreža evropskih preduzetnika” (EEN) govorila je o podršci koju imaju pri Evropskoj mreži preduzetništva pruža kompanijama u vlasništvu žena.
“Ova grupa ima dva prioriteta: jedan je pristup finansijama a drugo je komunikacija i umrežavanje. Za ženske firme omogućili smo da jednom godišnje predstave svoju ideju pred potencijalnim investitorima koji im ukazuju na to kako da unaprijede svoj “pitching” kako bi njihov projekat bio atraktivan za investitora”, istakla je ona.
Tiziana Pompei, zamjenica generalnog sekretara Unije privrednih komora Italije Unioncamere, govorila je o ulozi žena preduzetnica u tradicionalno muškim sektorima, ekspanziji inovativnih startapova u Italiji, te važnosti statističkih podataka u oblasti ženskog preduzetništva.
Prema njenim riječima, žene su se upravo u doba pandemije kovida više odlučivale za započinjanje biznisa u sektorima koji zahtijevaju visok stepen stručnosti i digitalnih vještina.
“Veoma je važno usmjeriti se na digitalnu transformaciju koja sadrži i elemente dobrog upravljanja i razmišljanja”, kazala je ona, dodajući da veza izmežu žena i upravljanja treba da bude u centru preduzetništva.
Pompei je posebno istakla važnost kompetencija, kako bi se tradicionalna preduzeća stimulisala i okrenula digitalnim uslugama i vještinama. Takođe, poručuje da je neophodno više podsticati djevojke i žene da se usmjeravaju na neke preduzetničke aktivnosti koje su tradicionalno muške, te konstantno ukazavati na važnost stem industrije prilikom odabira smjerova na studijama.
Anela Lemeš, koordinatorka programa za ekonomsko osnaživanje žena – UN Women, Inicijativa za rodnu ravnopravnost istakla je tokom svog izlaganja važnost jačanja kapaciteta i ekonomskog osnaživanja žena.
“Svi ulažemo značajne napore u ovoj oblasti, ali nailazimo na brojne probleme, ne samo na Zapadnom Balkanu, već i na nivou EU”, kazala je ona.
Kao najveće probleme navodi unapređenje znanja i vještina, te pristup finansiranju.
Lemeš je kao pozitivan primjer istakla projekat EXPO, koji je donio odlične rezultate i pomogao ženama da se povežu i uče jedne od drugih, ali i da informišu investitore o potrebama sa ženskog stanovišta.Neke od njih su povećale prodaju i prihode, te broj zaposlenih.
Prema njenim riječima, ono što baš i nije toliko pozitivno jeste odluka investitora da mnogo više ulažu u kompanije koje su u muškom vlasništvu. Poručuje da nas sve čeka još puno posla kako bi se suočili sa svim preprekama i bili svjesni problema u našim zemljama.
Alma Harašić Bremec, predsjednica KRUG – Hrvatske poslovne žene, Split, kaže da su hvale vrijedne sve inicijative i aktivnosti koje podstiču žensko preduzetnišvo, te na njima svakako treba nastaviti kontinuirano raditi pronalazeći različite načine kako doprijeti do budućih preduzetnica koje nam dolaze iz različitih krugova, koje su različitih kompetencija, načina života, interesa, a nerijetko koriste različite komunikacijske kanale preko kojih informacije dolaze do njih.
“Ono što nam trenutno predstavlja najveći izazov je održivost novih preduzetničkih projekata koje je nerijetko srazmjerno lako pokrenuti, ali treba znatno više napora, energije, znanja, vještina i podrške za osiguranje kontinuiranog rada i uspješnosti. Naše članice izdvajaju dio svog vremena, svojih znanja, iskustava i dokazanih kompetencija, kako bi mentorirale mlade poduzetnice. Optimalno je mentoriranje u razdoblju od dvije godine, a nakon čega mentorice Kružice ostaju na raspolaganju mentoriranim preduzetnicama. Najbolje rezultate mentorisanja imamo kod mladih preduzetnica koje su pokrenule svoje nove poslove u sklopu preduzetničkog inkubatora za koji je Hrvatska gospodarska komora Split osigurala čitav jedan sprat. Mlade preduzetnice na ovaj način imaju i stručnu i institucionalnu podršku i pomoć u svim fazama pokretanja novog posla”, navela je Harašić Bremec.
Evisi Kopliku, ekspertkinja za konkurentnost Regionalnog savjeta za saradnju (RCC), kazala je da raduje što je upravo naučnica koja je istraživala rodni jaz u zaradama nedavno dobila Nobelovu nagradu.
Prema njenim riječima, Regionalni savjet doprinosi podizanju nivoa svijesti u pravcu osnaživanja žena, podstiče unutar regionalnu i saradnju sa EU, te partnerstvo između nosilaca politika i privrednog sektora i preduzetnica. Između ostalog, Regionalni savjet ima razvijene programe za obuku žena u biznisu, inicijativu za izbor preduzetnice godine, kampanju „Izaberi STEM“ kojom doprinose osnaživanju žena u STEM industriji.
Idaira Robayna Alfonso, savjetnica za projekte, EISMEA, Evropska komisija, istakla je da žene imaju veliku ulogu u ekonomskom oporavku, jer su u biznisu proaktivnije.
“Kada uspijemo da ostvarimo robnu ravnopravnost to će doprinijeti otvaranju više miliona novih radnih mjesta u EU”, rekla je Alfonso.
Prema njenim riječima, ključno za EISMEA je unapređenje vidljivosti i promovisanje uspješnih preduzetnica. Ona je predstavila njihove projekte podrške, mentorski rad sa preduzetnicama, kao i nastojanje da što veći procenat preduzeća koje vode žene ostvari finansijsku potporu EU.
“Trebalo nam je 10 godina pregovora da se usvoji Direktiva o rodnom balansu u upravnim odborima. Korak po korak se krećemo prema tom cilju”, rekla je ona.
Marina Duhani, predsjednica Regionalnog savjeta Skadra predstavila je ulogu lokalne zajednice u podršci ženskom preduzetništvu, te informisala o projektima, inicijativama i startegijama koje unapređuju ovu oblast u Albaniji.
Ona je istakla da su preduzetnice generator ekonomije, ali da im treba veća podrška, posebno u pristupu finansijama. Prema njenim riječima, 70% preduzetnica koristi ličnu ili porodičnu štednju kako bi finanisrala otvaranje preduzeća, dok svega 30% korisit kredite banaka.
“Kao najveće barijere žene ističu jaku konkurenciju i nedostatak informacija”, kazala je Duhani, dodajući da je Regionalni savjet Skadra kreirao značajan broj strategija i centara za obuku, sa akcentom na turizam koji se smatra prioritetnim sektorom.
Preporučeno
Prema njenim riječima, neophodno je žene više uključiti u evropske projekte, pružiti im savjetodavnu podršku i omogućiti bolje pozicioniranje na tržištu. Posebno je istakla važnost projekta o formiranju internacionalne mreže preko koje će žene iz Jadransko – jonske regije imati mogućnost za brojne kontakte i pronalaženje online tržišta za promovisanje svojih proizvoda.
