Planovi integracije ključni za integraciju lica pod međunarodnom zaštitom u CG

To je poručeno sa treninga„Integracija lica pod međunarodnom zaštitom u Crnoj Gori – izrada planova integracije“ koji je organizovala nevladina organizacija (NVO) Pravni centar u okviru projekta „Moj advokat-besplatna i profesionalna pravna pomoć u efikasnom pristupu pravima za migrante“, koji podržava Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave. Trening je okupio 30 učesnika, predstavnika nadležnih institucija i organizacija civilnog društva.

Direktor NVO Pravni centar, Luka Kovačević, ocijenio je da je zakonodavni i institucionalni okvir, kad je u pitanju integracija lica pod međunarodnom zaštitom u Crnoj Gori u velikoj mjeri relevantan u odnosu na međunarodne standarde i evropsko zakonodavstvo.

„Naš sistem azila, zakonodavstvo i praksa, neprestano i kontinuirano se unapređuju. U Crnoj Gori trenutno borave 33 stranca pod međunarodnom zaštitom. Jedan broj lica koja su dobila međunarodnu zaštitu za ovih 13 godina, otkad imamo ustanovljen sistem azila, nije više u Crnoj Gori“, naveo je Kovačević.

On je pojasnio da lica pod međunarodnom zaštitom, po zakonu u Crnoj Gori, imaju visok stepen prava i obaveza.

„Naše državne institucije, nevladine i međunarodne organizacije koje su akteri tog integracionog procesa pokušavaju da primjenjuju zakon na najbolji mogući način, koji bi olakšao integraciju ovih lica u Crnoj Gori. U dijelu poštovanja prava ovih lica, postoji prostor da se na osnovu okvira koji imamo unaprijede i kreiraju nove integracione politike“, rekao je Kovačević.

Područje integracije azilanata i osoba pod međunarodnom zaštitom, kako je istakao, u početnoj je fazi razvoja.

„Jedan od najvažnijih alata u narednom periodu je izrada planova integracije za svako od ovih lica pojedinačno i grupno, kako bi im se u određenom periodu, koji je kod nas tri godine, pomoglo da se oni na kraju osamostale, da budu sposobni da mogu sami bez pomoći države, bez socijalne podrške da žive i da rade u Crnoj Gori“, kazao je Kovačević.

On je podsjetio da je Zakon o međunarodnoj i i privremenoj zaštiti stranaca počeo da se primjenjuje od 2018. godine, pojašnjavajući da je tim aktom planirana izrada individualnih planova integracije, kao jedan od vidova pomoći za uključivanje ove kategorije stranaca u crnogorsko društvo.

„Izrada tih planova podrazumijeva jednu saradnju između više aktera u integracionom procesu. Ne mislim samo na državne instuitucije, nego i na međunarodne i nevladine organizacije. To treba da bude tim stručnih ljudi koji će za svako lice ili za njihove porodice da izradi plan. Tim timom ljudi trebalo bi da koordinira Ministarstvo unutrašnjih poslova. Mi smo u početnoj fazi kad je u pitanju izrada planova integracije u uopšte kad je integracija ove kategorije lica u pitanju“, naveo je Kovačević.

Govoreći o pravima. odnosno gdje postoji prostor za unapređenje kad je u pitanju integracija lica pod međunarodnom zaštitom, Kovačević smatra da se ona odnose na pristup zapošljavanju, obrazovanje, socijalnu i zdravstvenu zaštitu, smještaj i učenje jezika.

Predstavnik NVO Pravni centar, Petar Đukanović, kazao je da treningu prisustvuju predstavnici relevantnih institucija i civilnog sektora koji mogu da doprinesu procesu integracije stranaca koji su dobili međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori.

„Cilj treninga je da unaprijedimo kapacitete, kako da se proces integracije u Crnoj Gori sagleda, i da se pronađe optimalan model kako da se stranci koji su dobili međunarodnu zatitu u Crnoj Gori integrišu. To je dosta zahtjevan proces, zbog toga što u Crnoj Gori mali broj je tih ljudi, i onda bi čitav sistem trebalo da bude usmjeren ka integraciji tih ljudi“, rekao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, vjerovatno je da će u narednom periodu broj osoba koje dobijaju međunarodnu zaštitu biti veći.

„Sa pojavom pandemije koronavirusa, granice su zatvorene i protok migranata kroz Crnu Goru i potencijalnih tražilaca azila je značajno smanjen. Ali to ne znači da u budućnosti taj broj neće biti veći nego što je sad. Tako da bi bilo dobro cijeli sistem pripremiti na moguće scenarije povećanja broja lica koja mogu u budućnosti potencijalni stranci koji su dobili međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori, koje je potrebno integrisati u sistem“, istakao je Đukanović.

Predstavnica Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu iz Beograda, Slavica Milojević, kazala je da je u Srbiji urađen normativni okvir, kao i da su stvorene sve potrebne predispozicije za dobru integraciju migranata.

„Sprovođenje tih normativnih akata, u različitim djelovima zemlje, nije jednako, ali to je proces koji zahtjeva vrijeme. Mislim da imamo puno razloga da budemo zadovoljni i da smo uspjeli da uskladimo nacionalno zakonodavstvo sa evropskim i sa međunarodnim“, rekla je Milojević.

Prema njenim riječima, donošenje planova integracije je važno, jer se integracija dešava na nivou lokalnih zajednica.

„Svaki građanin pojedinačno može da doprinese integraciji, a iznad svega organizacije u javnom i civilnom sektoru koje se bave zaštitom migranata. Planovi integracije migranata su svojevrsni vodič koji će nas uputiti u pravac kojim želimo da idemo i šta je ono što želimo da dostignemo sa ljudima koji imaju međunarodnu zaštitu, a borave na teritoriji Crne Gore“, rekla je Milojević.

Ona je kazala da je to proces koji zahtjeva vrijeme, dugoročno i kratkoročno planiranje, multisektorski pristup, kao i participaciju samih migranata.

Predstavnica Direkcije za integraciju stranaca sa odobrenom međunarodnom zaštitom i reintegraciju povratnika po readmisiji u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Dragana Ćosović, kazala je da je u Crnoj Gori trenutno 20 stranaca sa odobrenim statusom azilanta i 13 stranaca sa odobrenom supsidijarnom zaštitom.

Ona je pojasnila da su prilikom rada sa korisnicima uočili da je glavna prepreka u njihovoj boljoj integraciji nepoznavanje crnogorskog jezika.

„Azilantima i strancima pod supsidijarnom zaštitom se obezbjeđuje učenje crnogorskog jezika. Uključeni su kurs crnogorskoj jezika i crnogorske istorije i kulture“, navela je Ćosović.

Ona je najavila da će ovog mjeseca biti održan kurs za šest stranaca sa odobrenom međunarodnom zaštitom koji će pohađati kurs crnogorskog jezika i deset stranaca koji će pohađati kurs crnogorske istorije i kulture, poručujući da će raditi na poboljšanju kurseva.