Diatreta je dragulj pljevaljske i crnogorske kulturne baštine. Riječ je o staklenoj posudi iz četvrtog vijeka nove ere, pronađenoj u rimskom gradu Municipium S u Kominima kod Pljevalja i jedna je od četiri očuvane u čitavom svijetu. Preostale su izložene u muzejima u Londonu, Parizu i Kelnu, dok dijetreta u Pljevljima, zbog neadekvatnih uslova čuvanja, do sada praktično nije ni napuštala depo Zavičajnog muzeja.

Po svojoj ljepoti i jedinstvenom načinu izrade, svakako zaslužuje da bude dostupna javnosti, kaže predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš.

“Diatreta je pokretno kulturno blago neprocenjive vrijednosti. U Pljevljima je pronađena 1975. godine. Za ovih punih 50 godina svega dva puta je izložena da su posjetioci mogli uživo da je vide”, kaže Vraneš.

A da bi posjetioci imali privilegiju da uživo vide diatretu, potrebni su posebni uslovi. Stoga su u lokalnoj upravi iskoristili donaciju UNESCO-a i raspisali tender vrijeda 60.000 eura za izradu specijalizovane vitrine u kojoj će biti izloženo pljevaljsko kulturno blago.

“Javila se jedna firma sa kojom smo potpisali ugovor iz Slovenije, iz Ajdovščine. Rok izvođenja tih radova je šest mjeseci. Diatreta je neprocjenjivo blago. Zbog toga je upravo ovo veliki korak da stvorimo uslove da cijela svjetska javnost, da turisti mogu vidjeti pljevaljsku diatretu. Moraju da postoje posebni uslovi da bi ona mogla da se izloži. Zato je čekano punih 50 godina. To je cijeli jedan proces dok se završe svi ti poslovi, dok određene komisije daju saglasnosti Ministarstvu kulture, da se diatreta može prikazati”, objašnjava Vraneš.

Povezani članci

Društvo

Svjetsko čudo iz Pljevalja izlazi iz tame depoa

Društvo

Stećci iz dvorišta Biljarde se vraćaju Nikšiću i Pljevljima

Politika

NEMOĆ DRŽAVE ILI NAMJERNO ĆUTANJE: Zašto intitucije žmure na proslavu državnog praznike Srbije u organizaciji Opštine Pljevlja?

A kada joj se pronađe mjesto za čuvanje u pomenutoj vitrini, izloženost diatrete i tada će zbog osjetljivosti imati određena ograničenja, smatra Vraneš.

“I u ovim uslovima, kako i budu stvoreni, neće moći svakodnevno da se prikazuje, već eventualno 2-3 puta godišnje za Dan opštine, Dan muzeja i u nekim specijalizovanim prilikama”, kaže on.

U svakom slučaju, luksuzna 15 cm visoka kasnoantička staklana posuda uskoro bi mogla da ugleda svjetlost dana i da zbog svoje autentičnosti i savršenstva izrade sve koji je vide ostavi bez daha.