Video
U pitanju je projekat koji se, prema riječima Zorana Tegeltije, direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, sa 2,4 miliona maraka finansira iz budžeta institucija BiH, a njime će se nastojati izbjeći dvostruke gužve koje se, naročito u ljetnim mjesecima stvaraju, ne samo na ovom, već i na drugim prelazima, što će se ublažiti novim sistematizacijama na rad na ovim prelazima.
“Zajedničke granične prelaze grade zemlje koje nemaju otvorenih pitanja, imaju dobrosusjedske odnose, a takvi su odnosi između BiH i Crne Gore, sa kojom naša zemlja ima potpisanu ugovor o graničnim prelazima, ali to nije dovoljno, već je potrebno da postoji povjerenje i policijskih i carinskih službi, što u ovom trenutku postoji”, kazao je Tegeltija, preciziravši da je potpisan sporazum o četiri zajednička granična prelaza ove dvije zemlje na zajedničkim lokacijama i to Zupci i Klobuk na teritoriji BiH, dok je Crna Gora završila svoj dio posla na Deleuši, a ostaje Šćepan Polje, koje je komplikovanije zbog putne infrastrukture.
Postojeći granični prelaz zadovoljava sve potrebe Granične policije i Carine, ali u postojećim objektima ima prostora i da policija i carina Crne Gore budu zajedno sa našim službama, iako slijede izvjesne adaptacije, a iza objekata će se, kako kaže, do kraja septembra izgraditi još jedna traka za autobuse, dok bi se, ukoliko se prelaz registruje i za prevoz roba, što sada nije slučaj, dogradila i traka za kamione.
Sa Tegeltijom se složio i direktor Uprave prihoda i carina Crne Gore Vladimir Bulajić pojasnivši da će se nastojati izbjeći gužve kakve se stvaraju na zajedničkom prelazu Deleuša, između Bileće i Nikšića.
“Nadam se da ćemo upravo sinergijskim radom uspjeti da regulišemo sve ono što smo možda imali kao devijaciju u postupanju i prolasku građana na dva granična prelaza i to da će građani na jednom prelazu ostvarivati i završavati sve definisane zakonske postupke, pasošku kontrolu i ostalo, na način će se ubrzati protok putnika, ali i eleiminisati sve prekogranične prevarne radnje”, kazao je Bulajić, naglašavajući da su i do sada sa kolegama u BiH imali odličnu saradnju.
Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić je istakao da su Trebinje i Herceg Novi prije tri godine nadležnim institucijama poslali zahtjev o integrisanom prelazu, upravo zbog međusobne komunikacije, ali i bržeg protoka ostalih turista, što je ubrzalo i ukidanje putarina koje su se ovdje plaćale do 2021. godine.
“Naš zajednički cilj da se riješe gužve na ovom prelazu koji će se, nadamo se, barem ublažiti ovaj problem, o čemu smo moj kolega Stevan Katić iz Herceg Novog i ja u više navrata razgovarali”, dodao je Ćurić.
Stevan Katić, predsjednik opštine Herceg Novi, izrazio je takođe nadu da će se problemi na graničnim prelazima njihovom integracijom riješiti na obostrano zadovoljstvo, što je za obje opštine od velikog značaja.
“U prethodnom periodu, naročito u ljetnim mjesecima, ali i u skorom periodu kada je bio Praznik mimoze, imali smo na oba prelaza velike gužve koje su, podsjećanja radi, znatno pojačane otkako je ukinuta putarina za pravac Meljine – Petijevići, a ova integracija je kontinuitet nastavka ove zajedničke priče”, dodao je Katić.
On je izrazio nadu da će se rekonstrukcijom na Zupcima ispraviti i neke greške iz prethodnog perioda, tako da će, poput prelaza između Crne Gore i Albanije, integrisani granični prelazi dati i ubrzani protok.
Preporučeno
U kontekstu izgradnje integrisanih graničnih prelaza između BiH i Crne Gore, već se projektuje i rekonstrukcija GP Klobuk, između gradova Trebinje i Nikšić, gdje će krajem godine biti poznat izvođač radova.
