Video
Uprava za statistiku – Monstat kreirala je posebnu internet stranicu popis2023.monstat.org koja je povezana sa softverom za kontrolu segmenta podataka koji se odnosi na pitanja o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, zatim vjeri, maternjem jeziku, te jeziku kojim lice uobičajeno govori.
Kao što je Pobjeda ranije pisala, Monstat je juče objavio uputstvo za korišćenje aplikacije izrađene specijalno za popis sproveden prošle godine u Crnoj Gori. U dokumentu koji se može naći na stranicama Uprave za statistiku, precizira se nekoliko neophodnih koraka da bi neko mogao da kontroliše svoje podatke.
Provjera počinje unošenjem devetocifrenog broja sa naljepnice koja se nalazi na kopiji upitnika za lice (P1), odnosno popisnice u polje nazvano „Statistički ID“.
Sljedeći korak je „Dodatna provjera“ koja predstavlja formular sa četiri polja. U skladu s oznakama, treba unijeti šifre barem za još jedan od četiri kontrolna podatka – opštinu, popisni krug, stan ili lice. Sve šifre su, u stvari, brojevi koji se takođe nalaze na popisnici.
Ukoliko su ispravno uneseni brojevi „Statistički ID“ i još jedan od četiri kontrolna podatka, kao rezultat će se pojaviti formular sa podacima razvrstanim u četiri polja: nacionalna, odnosno etnička pripadnost, vjera, maternji jezik i jezik kojim lice uobičajeno govori. Ovaj prikaz je dostupan samo 60 sekundi.
Za slučaj kada neka od unesenih šifri nije tačna, pojaviće se poruka da se podaci ponovo unesu. U slučaju tri pogrešna pokušaja tokom jednog dana, naredna provjera će biti moguća tek nakon što prođu 24 sata.
“U slučaju da, iz bilo kojeg razloga ne možete da pristupite podacima ili utvrdite da Vaši podaci nijesu vjerоdostojni kopiji upitnika za lice – popisnici, molimo Vas da kontaktirate sa Upravom za statistiku na mejl: [email protected] ili putem telefona: 020-230-811 ili 068-851-500”, istakli su iz ove institucije.
Uputstva za korišćenje aplikacije za provjeru podataka sa popisa objavljena su na deset jezika, i to na crnogorskom u latiničnoj i ćiriličnoj verziji, kao jezicima u službenoj upotrebi u Crnoj Gori – srpskom (latinica i ćirilica), bosanskom, albanskom i hrvatskom. Uz ove, napravljena su i uputstva na engleskom, ruskom, turskom, ukrajinskom i romskom jeziku.
Konačni rezultati sa popisa, koji se odnose na stanje od 31. oktobra 2023. godine u 24 sata, počeće da se objavljuju 15. oktobra.
KONAČNI PODACI
Podsjećamo, priprema i zaokruživanje svih preduslova za kontrolu rezultata sa popisa trajali su četiri mjeseca. Tek nakon što je, iz četvrtog pokušaja, bio uspješan tender za kreiranje softvera za kontrolu podataka, napravljeno je i programsko rješenje za njegovu provjeru.
U međuvremenu, izmijenjeni su i zakoni, te omogućeno uparivanje i upoređivanje podataka sa popisa i onih u bazama podataka u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova.
Prvi i ujedno preliminarni rezultati objavljeni su 25. januara ove godine, gdje je navedeno da je u Crnoj Gori živjelo 633.158 stanovnika. Popis je obuhvatio 217.441 domaćinstvo, 396.873 stana i 1.400 naselja. Najveći broj građana registrovan je u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju, u kojima sada živi više od polovine crnogorskog stanovništva. Inače, podaci su prikupljeni od 673.203 osobe.
Konačni rezultati sa popisa, koji se odnose se na stanje od 31. oktobra 2023. godine u 24 sata, počeće da se objavljuju od 15. oktobra.
Prema informacijama našeg lista iz Monstata, nakon podataka o etničko-kulturološkim karakteristikama, biće objavljeni oni o polu i starost lica, bračnom stanju, državljanstvu, znanju stranih jezika, poznavanju rada na
računaru, te pitanja koja se odnose na invaliditet i ekonomsku aktivnost stanovništva.
Danas sjednica Odbora
Za danas je zakazana i sjednica skupštinskog odbora za praćenje primjene Sporazuma o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, kao i praćenje sprovođenja procesa popisa, čiji su kopredsjedavajući Darko Dragović (PES) i Nikola Rakočević (DPS).
Član ovog tijela Nikola Zirojević (SD) ranije je izjavio za Pobjedu da će to biti još jedna prilika da od predstavnika Monstata čuju dodatna pojašnjenja o softveru i rezultatima popisa. Njihov rad, kako je dodao, biće posebno usmjeren na dogovor oko ostalih mehanizama kontrole.
Preporučeno
– Mislim da će vremenski period od sedam dana za kontrolu podataka morati da se proširi, jer živimo u društvu koje nije dovoljno informatički pismeno. Dosta je starih sugrađanki i sugrađana koji nijesu naviknuti na korišćenje alata poput softvera za kontrolu podataka, pa će im sigurno biti potrebna pomoć i neka vrsta podrške – kazao je on, ali i izrazio očekivanja da promjena vremenskog okvira neće biti veći problem.
