Video
Specijalizovani tim za suzbijanje zelenašenja predmete vodi u koordinaciji s nadležnim tužilaštvima, a istrage su pokretane i po prijavama građana i po službenoj dužnosti.
“U koordinaciji sa nadležnim državnim tužilaštvima, policijski službenici Specijalizovanog tima za suzbijanje zelenašenja postupaju u 22 predmeta. Policijski službenici postupaju kako po prijavama građana, tako i po službenoj dužnosti, kada postoji sumnja da je izvršeno krivično djelo zelenaštvo. Svi predmeti u kojima postupa Specijalizovani tim nalaze se u radu, u koordinaciji sa nadležnim državnim tužilaštvima”, odgovorili su “Vijestima” iz Uprave policije.
Među tim predmetima je i prijava jednog od sagovornika “Vijesti”, koji je zbog pozajmice od svega 200 eura od kolege sa posla, kako tvrdi, završio pod pritiskom osobe koja je od njega počela da potražuje višestruko veći iznos.
“Predmet formiran po prijavi ** u fazi je izviđaja”, odgovorili su iz Uprave policije.
Prijava je podnijeta prije nekoliko mjeseci, nakon što je oštećeni počeo da dobija prijeteće poruke od osobe koja mu je, umjesto 200 eura koje je pozajmio od kolege, najprije tražila 3.600 eura, a potom počela dodatno da uvećava navodni dug.
U porukama u koje su “Vijesti” imale uvid prijetnje nijesu bile upućene samo njemu, već i članovima njegove porodice.
Poručeno mu je i da kolegi više ne duguje ništa, jer je potraživanje, kako mu je saopšteno, “preuzeo” upravo taj koji mu je slao prijeteće poruke…
Specijalizovanom timu, kako navode iz policije, nije podnijeta prijava protiv zelenaša iz jednog podgoričkog predgrađa, na kojeg su ukazali sagovornici Vijesti…
“Vijesti” očekuju dopunske odgovore o prijavi protiv danilovgradskog kamataša.
Specijalizovani policijski timovi za suzbijanje zelenaštva formirani su 14. februara 2026. godine, po nalogu direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića.
Ispovijesti žrtava, podaci bezbjednosnog sektora i slučajevi koje su Vijesti mjesecima istraživali ukazali su da se ljudi povezani sa tim poslom mogu naći u gotovo svim društvenim sferama – među pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa, državnim službenicima, policajcima, profesorima i ljudima iz medija, dok se u pojedinim poslovima kao pomagači pominju i advokati i notari.
Sumnje da je zelenašenje prodrlo i u institucije u međuvremenu su dobile i konkretan primjer – početkom aprila uhapšen je policijski službenik Vladimir Jović, kojeg kolege sumnjiče da je, koristeći teško imovinsko stanje oštećenog, na ime kamata pribavio oko 160.000 eura. Policija mu je nakon hapšenja oduzela službeno oružje i značku.
Taj slučaj dodatno je ogolio jedan od problema na koji su sagovornici “Vijesti” ukazivali. da žrtve često ne ćute samo zbog straha od zelenaša, već i zbog nepovjerenja u institucije kojima bi trebalo da ih prijave.
Izvori iz bezbjednosnog sektora taj problem saželi su tvrdnjom da “zelenaša ima u gotovo svim društvenim sferama”. Istraživanje je pokazalo i drugu stranu iste pojave – ni njihove žrtve ne pripadaju jednoj društvenoj ili ekonomskoj grupi, ali i da se dužničko ropstvo ne dešava samo “neodgovornima”. U njega mogu upasti svi – i mirni i vrijedni, i radni i odgovorni, i jaki i slabi. Zelenaši čekaju samo trenutak slabosti.
Potvrđuju to i rezultati ankete Vijesti – dio građana se zaduživao iz nužde, kada institucionalna pomoć nije bila dostupna ili je bila prespora, dok je značajan broj ulazio u dugove kako bi održao stil života iznad realnih mogućnosti ili pokrio kockarske gubitke, odluke koje danas, u razgovoru sa novinarkom, prepoznaju kao teške lične greške.
ŠTA KAŽE ZAKON
Ko daje novac ili druge potrošne stvari na zajam i pri tome ugovori nesrazmjernu imovinsku korist, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom, glasi opis krivičnog djela “zelenaštvo” u Krivičnom zakoniku (KZ) Crne Gore.
Ako zelenaš pri tome “iskorišćava teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje oštećenog”, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine i novčanom kaznom.
KZ propisuje da se zelenaš može kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom ako su nastupile teške posljedice za oštećenog ili je učinilac pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi tri hiljade eura.
Istim članom zakona propisana je kazna od jedne do osam godina, i novčana sankcija, za one koji izvršenjem tog krivičnog djela pribave korist veću od 30.000 eura.
Početkom septembra Podgoričanin Vasilije Božović osuđen je prvostepeno na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od tri godine i pet mjeseci i novčanu kaznu od 10.000 eura zbog zelenaštva.
Preporučeno
Božović je uhapšen u junu prošle godine, zbog optužbi da je u trogodišnjem periodu u više navrata davao na zajam novac M. Ð., iskorišćavajući njegovo teško imovinsko stanje, nuždu i zavisnost od pozajmica, pritom ugrožavajući njegovu sigurnost, do mjere da je oštećeni morao da napusti Crnu Goru i ode za Sjedinjene Američke Države.
