Podstanarske muke: U oglasima sve je “de luks, a kad dođeš bude užas i nefunkcionalno

Broj podstanara u Crnoj Gori nepoznanica je. Zvanični podaci novijeg datuma ili ne postoje, ili institucije nijesu voljne da ga saopšte. Pobjeda se obratila na nekoliko adresa kako bi došla do tih brojki, ali su za odgovor ostali uskraćeni.

Zvanični podaci kojima se barata u strateškim državnim dokumentima koji obrađuju oblast stanovanja pokazuju da u Crnoj Gori ima 1,14 stanova po domaćinstvu, što znači da ima čak i viška prostora. U praksi, dobar dio tih stanova je u vlasništvu onih koji izdaju prostor.

Prema raspoloživoj statistici MONSTAT-a iz 2011. godine, u našoj zemlji ima 18.425 porodica (oko 60.000 članova) sa podstanarskim statusom. Podaci govore da je Budva grad sa najviše podstanara, dok ih je u Andrijevici, procentualno posmatrano, najmanje. Tako od ukupnog broja domaćinstava (7.042) koja žive u Budvi njih 1.526 (22 odsto) su podstanari. U Andrijevici od 1.666 domaćinstava, njih 30 (dva odsto) žive kao podstanari.

Iz Agencije za stanovanje kazali su Pobjedi da nemaju podatak o broju ljudi koji iznajmljuju stanove. Isto im je nezvanično rečeno iz Sekretarijata za komunalne poslove, kao i iz Uprave za inspekcijske poslove.

Iz Poreske uprave Pobjedi nijesu odgovorili na pitanja. Mira Radović iz agencije “Iva nekretnine” Pobjedi je kazala da je interesovanje za izdavanje stanova u Podgorici ogromno i da se izda svaki stan, naročito u avgustu.

“Sad je period kad je to više izraženo jer studenti traže stanove. Naročito ih interesuju garsonjere pored fakulteta ili manji jednosobni stanovi. Lokacije koje su popularne su Preko Morače i Stari aerodrom”, kazala je Radović.

Cijene variraju zavisno od lokacije, starosti nekretnine… Prema riječima Radović, jednosobne stanove u kvartu Preko Morače izdaju za 300 do 400 eura, ali cijena zavisi od stepena opremljenosti, kao i od toga u kojoj je zgradi stan i da li ima garažno mjesto. Garsonjere su od 220 do 260 ili 300 eura u dijelu Preko Morače koji je najtraženiji. Na Starom aerodromu jednosobni stanovi se, kako navodi, izdaju po cijeni od 220 do 350 eura, a garsonjere od 180 ili 200, do 220 eura.

“Klijenti nekad precijene svoju nekretninu, jer im to dozvoljava tržište. Nekada ćete platiti i do 50 eura više za željenu lokaciju što će stanodavcu dobro doći”, kaže Radović.

Kako je rekla, ima u ponudi i luksuznih nekretnina koje se izdaju od 1.500 do 5.000 eura, ali se izdaju strancima ambasadama ili konzulatima i slično. Radović je naglasila da ljudi najviše traže nenamještene stanove, ali da ih je malo u ponudi.

“Malo ih je, jer se javljaju uglavnom zakupodavci koji opremaju stanove i tako su cijene veće”, navela je Radović. Rekla je da je najbolja varijanta kada se stanovi zakupe u julu, jer ih tada ima najviše u ponudi.

Da se garsonjere i jednosobni stanovi najviše traže, potvrdila je i Anja Lainović iz Berana. Za pet godina koliko živi podstanarskim životom promijenila je čak šest stanova i, kako kaže, nije imala sreće sa stanodavcima. Dešavale su joj se neobične situacije.

“Živjela sam u naselju Tološi na dva mjesta, u Dalmatinskoj ulici, u centru, u Moskovskoj ulici. Sad živim kod Ekonomskog fakulteta. Uvijek sam tražila da budem blizu fakulteta i konačno sam poslije loših iskustava naišla na dobrog stanodavca. Živim u komfornoj garsonjeri koju plaćam 150 eura”, priča sagovornica Pobjede. Ranije je za jednosoban stan u Moskovskoj ulici izdvajala 300 eura mjesečno, a u centru su ona i drugarica davale po 150 za lijep stan, ali su, priznaje, imale popust.

“Cijene uglavnom zavise od lokacije. Mogu reći da smo od gazde kome smo garsonjeru plaćale 200 eura doživljavale toliko neprijatnosti da ne želim toga ni da se prisjećam”, priča Anja ružno iskustvo.

Kaže da je kulminiralo kada je drugarici i njoj zatražio da dodatno plate račun za televiziju, a za koji im je prethodno rekao da ulazi u cijenu stanarine.

“Kada smo se spakovale da napustimo stan, platile smo mu stanarinu, a on je tvrdio da smo dužne još novca za račune. Stavio je ruku na vrata, nije nam dao da izađemo, ali, srećom, situaciju je “smirio” drugaričin rođak koji mu je platio mnogo više nego što je tražio samo da nas ostavi na miru. Osim toga stan nije bio u dobrom stanju, samo ga je malo “našminkao” da djeluje pristojno, ali nakon mjesec stanovanja počeli su uređaji da se kvare i da primjećujemo nedostatke. To mi je najgore iskustvo”, kazala je Anja.

No, tu nevoljama nije bio kraj, dok je stanovala u kući u Tološima, desilo se da joj stanodavac ulazi u kuću dok je ona tu.

“Spavala sam preko dana i čula korake. Kad sam otvorila oči, vidjela sam da se “gazdarica šunja po stanu. Na pitanje što ona radi tu, odgovara da je došla da provjeri da li je sve u redu”, priča Anja.

Dešavalo se, kako kaže, da ljudi traže da im da novac za stvari koje su pokvarene prije nego što je i ušla u stan.

“To zaista nije u redu. Nijesam imala sreće priznajem, sve do sad kad sam naišla na fine ljude. U oglasima sve je “de luks, a kad dođeš bude užas i nefunkcionalno. Kad se požalim na cijenu, kažu mi: Pa moraš da platiš dobru lokaciju, blizu ti je fakultet”, navela je ona.

Nikšićanin Nikola Mitrović za četiri godine promijenio je samo dva stana, ali je prvo iskustvo takođe bilo loše.

“Čovjek je dolazio kad god on poželi, što zaista nijesam dozvoljavao. Stvari su bile stare i užasne, ali je u pitanju Ulica Vasa Raičkovića i onda je koristio to što je lokacija tražena. Naplaćivao je taj stan 220 eura”, prisjeća se Nikola.

Naveo je da ne traži luksuz, ali da mu je bitno da živi u dijelu Preko Morače.

“Sad živim kod Pravnog fakulteta i tu mi je super, gazdu nijesam vidio dvije godine”, rekao je Nikola. Kazao je da primjećuje da su cijene dosta veće sad nego prije pet godina.

U Vladinom programu socijalnog stanovanja 2017 2020. godine piše da, prema podacima MONSTAT-a, prosječno domaćinstvo ima tri člana, a da u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstva.

Ukupan broj porodica u Crnoj Gori je 167.177. Prosječan broj članova porodice je tri. Prema podacima popisa objavljenog 2011. godine, ukupan broj stanova u našoj zemlji je 247.354, a najviše ih je u Podgorici i to 68.346 stambenih jedinica. Podstanarsko domaćinstvo čini 9,6 odsto građana, 5,7 odsto stanuju kod roditelja, vlasnika i suvlasnika ima 78 odsto. Ostalo je 1,8 odsto, a bez podataka 4,7 odsto.

U Nacionalnoj stambenoj strategiji Crne Gore za period 2020-2022. godine navodi se da je izražena neravnomjerna vlasnička raspoređenost stambenih jedinica u Crnoj Gori.

“U procjeni stambenih potreba za narednih 10 godina (do kraja 2020. godine), pošlo se od stambene situacije utvrđene popisom stambenog fonda u 2003. godini, pri čemu su detaljnijom analizom tih podataka utvrđeni stvarni manjkovi stanova u toj godini. Iako je popisom utvrđeno da ima 1,14 stanova za stalno stanovanje po domaćinstvu, neravnomjernost njihove raspodjele po opštinama i struktura prema vlasništvu (14.672 stanova u vlasništvu fizičkih lica izdaje se podstanarima, po tržišno utvrđenim zakupima) potvrđuju da postoji stvarni manjak stanova. Osim toga, jedan broj stanova je izuzetno star, u određenom broju stanova živi više domaćinstava, dok se oko sedam odsto stanova nalazi u objektima od slabih građevinskih materijala (naboj, ćerpič, pleter, daska i slično). Sve ovo uzeto je u obzir pri procjeni potreba”, navodi se u tom Vladinom dokumentu.