U obrazloženju peticije su ukazali da je The Books of Knjige – emisija “Petkom u ponoć” na radiju Antena M trideset godina najslušanija radio emisija u Crnoj Gori i jedan od najdugovječnijih radio programa na Balkanu.

“TBOK devedesetih godina činio je okosnicu odgovora crnogorske antiratne mladosti na ratnu propagandu, ali i na nadiruću kič kulturu u kojoj se gušila ondašnja Crna Gora”, podvukli su oni.

TBOK, kako se dodaje, su umjetničkim performansima i instalacijama učestvovali na Cetinjskom bijenalu 1992. 1993. godine, a u okviru projekta Italijanske umjetničke trupe “Mestre”, 1999. godine na Venecijanskom Bijenalu. 

“TBOK dobitnici su više lokalnih i regionalnih i međunarodnih nagrada za svoje stvaralaštvo. Muzički album “Moja Domovina” objavljen 2000. godine, po kvalitetu i uticaju jedan je od najznačajnih muzičkih albuma izdatih u Crnoj Gori. TBOK objavili su veliki broj singlova: “Daj mi ličnu kartu”, “Dobar je stran”, “Dobar dan čiko Vido”, “Ja suludan neću biti” (duet sa Edom Majkom), “Nasmijan i zdrav”, “Svuda oko tebe”…”, dodaje se u obrazloženju.

TBOK su, kako se dalje navodi, kreirali fiktivnu zvijezdu “Puraševića” koji simpatije regionalne publike skupja pjesmama “200 eura”, “Da poigramo”, “Mjasečev put” (duet sa Ekremom Jevrićem), “Tužna pjesma” (duet sa Who See). 

Povezani članci

Društvo

Pokrenuta peticija: Velika plaža za buduće generacije, ne za privatne interese

Društvo

Pokrenuta peticija za ocjenu ustavnosti Zakona o naknadama po osnovu rođenja troje ili više djece

Svijet

U Srbiji pokrenuta peticija podrške pravu na život Aleksandra Vučića; Među potpisnicima Milan Knežević lider DNP, čelnik BIA Marko Parezanović i Kapetan Dragan

“TBOK 2022. godine objavljuje pjesmu i spot “Zlatno More” koja na You Tube ima preko 150,000 pregleda koja nakon pjesme “Moja domovina” postaje jedan on najvećih crnogorskih muzičkih hitova. TBOK imaju bogato video stvaralaštvo. Napisali su producirali, režirali i glumili u brojnim TV emisijama parodijskog karaktera. 2004 godine osmišljavaju i snimaju igranu seriju od deset polusatnih epizoda pod nazivom “Emisija koja se emituje oko devet sati uveče” koja je premijerno emitovana na RTCG”, ukazuje se u obrazloženju.

Na poziv TV Prva 2012. snimaju pilot epizodu “Slučajevi pravde”, a 2017.  dugometražni film istog naziva.

“Premijera filma bila je na Hercegnovskom filmskom festivalu, a film je prikazan i na Sarajevo Film Festivalu. Na Balkan Film Festivalu u Stokholmu film je osvoijo nagradu za najoriginalniji filmski pristup u 2018 godini. U okviru bioskopske i festivalske produkcije film je vidjelo više od 50.000 gledalaca”, ističe se u obrazloženju peticije. 

TBOK se od 2000. godine bave marketinškim kampanjama, a pored velikog broja realizovanih radio reklama – veliku pažnju publike izazvali su reklamni spotovi za TV i internet platforme. 

“Takođe važno je istaći djelovanje organizacije TBOK na svijest ljudi kada su u pitanju sociološki, ekološki, politički i mnogi drugi aspekti na polju rada koji se tiče promovisanja najviših civilizacijskih vrijednosti. Kultna radio emisija “Petkom u ponoć” emituje se 30. godina i iz godine u godinu ima sve veću slušanost”,piše u obrazloženju peticije.

Njihov Jutjub kanal ima više od 47,500 pratilaca, a kako poručuju u FIAT, svojim plodnim i originalnim stvaralačkim radom, brojnim kulturno umjetničkim oblastima TBOK su postali svojevrstan crnogorski brend po kome se prepoznajemo izvan granica Crne Gore. 

“O tome najbolje govori  3,860,000 rezultata koje pretraživa Google nudi na jedinsveni upit: “The Books of Knjige” Važno je pomenuti i činjenicu da su sva četvorica članova TBOK veoma aktivni kao samostalni umjetnici i na taj način daju veliki doprinos razvoju crnogorske kulture”, navodi se u obrazloženju.

Imajući u vidu ovako bogat stvaralački opus u brojnim oblastima umjetnosti i kulture, koji prepoznaju milioni gledalaca na svim platformama, a koji imaju desetine miliona pregleda i pozitivnih reakcija, uvjereni su da je neformalna grupa samostalnih umjetnika TBOK koju čine: Aleksandar Radunović, Goran Vujovič, Zoran Markovič, Veselin Gajović, zaslužila najveće državno priznanje – godišnju Trinaestojulsku nagradu.