Pokretanje klizišta iznad Budve bi moglo da ugrozi grad

Radojević je pojasnio da su rezultate dobili na osnovu inklinometarskih proračuna, pomoću uređaja (inklinometar) za praćenje pomjeranja klizišta koji je nabavljen u okviru Interreg Ipa projekta na čijoj realizaciji radi Geološki zavod kao naučna i referentna institucija u Crnoj Gori.

Rano upozoravanje

Cilj projekta koji bi trebalo da traje 15 mjeseci, koliko prema pravilima struke se računa trajanje hidrološke godine, je izrada sistema ranog upozoravanja koji bi doprinio da se u slučaju ozbiljnijeg pomjeranja tla na vrijeme alarmiraju službe zaštite i građani, budući da bi pokretanje klizišta moglo da ugrozi ne samo infarstrukturu već i djelove Budve.

“Pokušavamo da utvrdimo zavisnost između nivoa padavina i nivoa podzemnih voda sa samim kretanjem terena i klizišta. Za te potrebe opremili smo mjeračima tri bušotine u toj zoni a na osnovu prikupljenih podataka pratimo razvoj situacije. Postavljeni su automatski mjerači nivoa vode, temperature i elektro provodljivosti, kao i automatska klimatološka stanica”, pojasnio je Radojević.

Prema njegovim riječima, projekat koji je rezultirao primjenom inklinometarskih proračuna uslijedio je nakon što je prethodno prvi put kod nas rađeno lidarsko (lasersko) snimanje iz vazduha više od 150 kilometara kvadratnih terena u Tivtu i dijelu Kotora u okviru projekta i saradnje sa Geološkim zavodom iz Zagreba i Rudarsko-geološkim fakultetom iz Tuzle.

Pošto je projekat bio dobro ocijenjen, dobili su nastavak koji se fokusirao na Budvu, gdje rade procjenu uticaja velikih padavina na poplave i klizišta.

Blokada utiče na rad

Ovaj kao i mnogo drugih projekata, na kojima radi Geološki zavod, dovedeni su u pitanje samom činjenicom da je ova državna institucija u blokadi i da njeni zaposleni tri mjeseca nijesu primili platu zbog okolnosti i slučaja koji se odigrao kada većina aktivnih stručnjaka nije još ni radila u ovoj ustanovi.

Naime, JU Zavod za geološka istraživanja obratila se Ministarstvu kapitalnih investicija, kao resornom, za pružanje finansijske pomoći, a u vezi sa pravosnažnom presudom Višeg suda u Podgorici, vezanom za slučaj klizišta Mojdež kod Herceg Novog. Taj spor je trajao od 2004. godine i JU Zavod za geološka istraživanja, kao drugotužena strana u sporu, u obavezi je da izmiri potraživanja tužilaca u iznosu od oko 400.000 eura, zbog čega su u blokadi a to parališe rad ustanove.

Radojević ističe da trenutno uspijevaju da premoste nekako i da ispoštuju termine uzimanja uzoraka u okviru ovog projekta, zatim, projekta detekcije izotopa u padavinama iznad Risna, kao i monitoringa nivoa podzemnih voda u Zetskoj ravnici koji, po svjedočenju mještana, u proteklih desetak godina bilježi osjetan pad.

“Istraživanje poput onoga koje se sprovodi u Risnu i koje pokazuje da je voda u Risanskoj spili povezana sa padavinama sa 500 metara nadmorske visine (parametri dobijeni na osnovu praćenja postojanih izotopa u vodi), mogla bi i da doprinesu da se precizno odredi recimo treća zona zaštite odnosno slivno područje vodoizvorišta Bolje sestre koje je ugroženo poremećajima izazvanim eksploatacijom šljunka pod izgovorom regulacije korita i zaštite od poplava”, navodi Radojević.

Ističe da osim istraživanja izdašnosti vrela Bolje sestre koje su uporedo radili sa Zavodom za hidrometeorologiju prije 15 godina, ta naučna ustanova nikada nije angažovana za projekte vezane za regionalno vodoizvorište, kao i na nekim drugim za zemlju važnim projektima, poput auto-puta.

“Geološki zavod je jedna od prvih naučnih institucija formiranih nakon Drugog svjetskog rata. Projekata ima, jer je riječ o oblasti koja je važna za funkcionisanje ukupnog sistema. Treba li uopšte pominjati kakvu poziciju imaju geološki zavodi u Americi ili nekim drugim razvijenim zemljama”, naveo je on.

Kao dobar primjer saradnje različitih institucija Radojević ističe obimno izdanje procjene rizika od katastrofa na kojem su radila i tri stručnjaka Geološkog zavoda.

Zemljotres ,,prodrmao“ nauku

Kako ističe, za razvoj nauke i geoloških istraživanja u Crnoj Gori okidač je bio zemljotres iz 1979. godine.

Koliko je donio razaranja i štete, sa druge strane pokrenuo je ogromna istraživanja koja nikad prije niti poslije nijesu rađena u Crnoj Gori.

“U istraživanja su bili uključeni svi geološki zavodi iz bivše Jugoslavije koji su između sebe podijelili zadatke i uradili mikroseizmičku reonizaciju zemlje u srazmjeri vrlo detaljnih 1: 5000, karata. Tu je navedeno mnogo podataka od značaja za gradnju, počev od podložnosti terena za klizanje, hidrogeološki, inžinjersko geološki aspekti… To Crna Gora ni tada ni danas ne bi mogla sama da uradi”, podsjeća Radojević.

Prema njegovim riječima, od tih obimnih istraživanja prošlo je 40 godina, a za to vrijeme promijenila se topografija terena, naročito na Primorju, nije ista geologija, ni hidrološka situacija jer su rađeni novi putevi, magistrale….

“Teren se mijenja, klizišta nekadašnja su sanirana, otvaraju se nova. Nedavno su prema Ministarstvu upućena dva zahtjeva za odobrenje projekta koja se odnose na osmatranje klizišta i odrona na najvažnijim putnim pravcima u Crnoj Gori. Trebalo je da počne, planirana je i nabavka drona za osmatranje, ali čekamo deblokadu pa da startujemo”, kaže Radojević.

Prilagođavanje klimi

Kada se obimne padavine poklope sa višom temperaturom, odnosno topljenjem snijega, pa još ako čovjek nije uradio sve što je trebalo, takva kombinacija hidroloških i ljudskih faktora dovodi do poplava i šteta.

To su, kaže sagovornik, pokazale velike poplave iz 2010. godine koje su bile uzrokovane vanredno velikim padavinama, ali i ljudskim faktorom, kao i nepostojanjem koordinacije između energetskih preduzeća sa susjednom Albanijom.

Radojević ističe da su u razmaku od samo četiri godine na Skadarskom jezeru zabilježeni najprije najviši (2010) a potom najniži vodostaj ikada od kada traju mjerenja, što ukazuje da se klima mijenja.

“Na prirodne i klimatološke faktore teško možemo da utičemo, ali možemo da se prilagodimo i tako smanjimo štete”, ističe sagovornik i naglašava da je naročito značajno naći balans između intervencije u prirodi (gradnje infrastrukture) i efekata koji će takvi poslovi prouzrokovati na hidrološke karakteristike terena.

„Česmovača“ nema alternativu

Radojević je pobornik upotrebe vode za piće iz česme i pritom ističe da u Crnoj Gori, osim možda dva izvorišta koja koriste djelimično površinske vode, ostala imaju izuzetnu vodu vrhunskog kvaliteta iz podzemnih izdana.

Često zatvaranje vodoizvorišta, odnosno apeli da se ne koristi voda zbog zamućenja je posljedica prirodnog procesa koji ne treba da brine.

Zbog mutnoće preventivno se ide na zatvaranje, a potom analiza na prisustvo bakterija.

I dalje sam protiv korišćenja filtera, pijenja vode flaširane iz plastike i to.

Prema njegovim riječima zabluda su priče o visokoj koncentraciji kalcijuma, jer u poređenju sa savskom ili dunavskom vodom, naše vode nijesu toliko teške. Pritom, ističe, jako je važno da su vodi prilagođene generacije koje su se tu podigle i to je ključni parametar – da konzumirate vodu na koju ste navikli.