To je saopšteno tokom drugog dana konferencije „Dani slobode medija u Crnoj Gori“, koju su organizovali SMCG i Građanska alijansa (GA).

Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, kazao je da Crna Gora nema mnogo razloga da se pohvali kad je u pitanju bezbjednost medijskih radnika.

„Nosimo teret određenih starih slučajeva koji su ostali nerazriješeni i dok taj teret ne skinemo teško da možemo u oblasti slobode izražavanja i u kontektu evropskih integracija napraviti odlučni i pravi iskorak“, naveo je Sekulović.

Ocijenio je da Komisija za istragu napada na novinare funkcioniše bolje nego u prethodnom periodu.

„Uz činjenicu da je napada i ugrožavanja sigurnosti bilo dosta, 23 u prethodnoj godini, svi su sem jednog razjašnjeni, neki su kvalifikovani kao krivična djela, neki kao prekršaji, neki su spisi dostavljeni tužiocu na odlučivanje. Smatram da smo do sada pokazali priličnu ažurnost“, rekao je Sekulović.

Prema njegovim riječima, prepoznali su da je važno jačati jedinice koje se bave ovim pitanjem, navodeći da u ovom trenutku postoji glavni policijski inspektor na nivou Uprave koji koordiniše tim sistemom, po dva inspektora na nivou centara bezbjednosti koji radi regionalno u koordinaciji s njim.

Ministar očekuje da će sistematizacija biti uskoro upućena ka Vladi.

Sekulović smatra da ukoliko organi otkrivanja i gonjenja rade efikasno svoj dio posla, sigurno da će to uticati preventivno na potencijalne napade i prijetnje i da će ih suzbiti.

Osnovni državni tužilac Vukas Radonjić, rekao je da slučajeve napada na novinare i medijske radnike u Tužilaštvu koriste kao opomenu i pouku.

„Moram da uputim poziv svim novinarima da se potpuno nesmetano, u svakoj situaciji, bilo zbog službenih obaveza ili novinarskih zadataka, bilo zato što se osjećate na bilo koji način ugroženo i ometeno da radite svoj posao, u svakom trenutku obratite državnom tužilaštvu, ne samo kroz podnošenje krivičnih prijava, već kroz neposrednu komunikaciju sa mnom, jer smatram da smo svi na jednom zadatku i da ćemo svi zajedno međusobnu i neposrednu komunikaciju, međusobnu saradnju i razumijevanje, uspjeti da postignemo određene rezultate“, rekao je Radonjić.

Predsjednik Evropske federacije novinara Mogens Bliker Bjergord, smatra da u Crnoj Gori treba da bude kreiran nacionalni akcioni plan za bezbjednost novinara i pitanje nekažnjivosti.

„Kad imate nacionalni akcioni plan koji uključuje to da vlasti treba da preduzmu odgovornost kao što smo mogli da čujemo od tužioca i od ministra, postoji odgovornost za zaštitu novinara koja se treba preuzeti jer je bezbjednost novinara borba za demokratiju“, istakao je Bjergord.

Prema njegovim riječima, potrebno je osigurati da politički lideri i političari u Vladi i državi bezuslovno podržavaju medijske slobode.

„Ne treba političari da nas uče etičkim kodeksima i obavezama. Političari su nam potrebni da zaštite novinare i novinarstvo, a mi ćemo se pobrinuti za svoju profesiju, edukaciju i etičke standarde“, naveo je Bjergord.

Programski direktor GA Milan Radović, kazao je da je ta organizacija od januara do kraja novembra ove godine radila monitoring slučajeva koji su registrovani u ovoj i prethodnoj godini.

„Cilj nam je bio da registrujemo kako funkcionišu istrage i postupci za napade na novinare, medije, imovinu medija i da vidimo kako nadležne državne institucije sprovode istrage, da li su spore, duge, djelotvorne i da li odvraćaju potencijalne napade na novinare“, naveo je Radović.

Istakao je da se trendovi napada na novinare nastavljaju, u nekim oblastima došlo je do povećanja broja napada, a sankcije koje su izrečene u tim postupcima koji su vođeni su izrazito niske i ne odvraćaju napadače i nalogodavce od napada na novinare.

„Posebno zabrinjava da se trend, uz blago povećanje broja prijetnji smrću novinarima, nastavlja. Radi se o relativno malim brojkama. Prošle godine smo imali tri prijetnje smrću novinarima, ove godine smo do kraja novembra registrovali četiri“, rekao je Radović, ističući da ovaj podatak treba da brine nadležne institucije i da će uticati na rad novinara.

Ukazao je da su prilikom monitoringa uvidjeli dva nova trenda, navodeći da je sve više prijetnji putem društvenih mreža.

„Tužioci su nam uglavnom saopštili da nisu nikad učestvovali na obukama za istraživanje napada na novinare, ali su izrazili svoju spremnost da se uključe u programe obuke i smatraju da bi ti programi trebali da budu sistemski postavljeni i redovni“, kazao je Radović.

Govoreći o napadima do kraja novembra ove godine, Radović je naveo da su registrovali 25 napada, pojašnjavajući da je to porast u odnosu na prošlu godinu kad su registrovali 17.

„Pet napada smo svrstali u napade na novinare, misli se na fizičke napade, četiri slučaja u kategoriju prijetnje smrću novinarima ili sa njima povezanim osobama, devet slučajeva svrstali smo u kategoriju ostale prijetnje novinarima, imamo četiri slučaja u kategoriji prijetnje medijima i medijskim organizacijama i tri slučaja u kategoriji napadi na medije i medijske organizacije“, rekao je Radović.

Govoreći o procesuiranju slučajeva, Radović je kazao da je 20 bilo prijavljeno policiji, od 25, ili je policija postupala po službenoj dužnosti. Sudski epilog je dobilo njih deset, do sada su završena četiri predmeta, koja imaju osuđujuće presude, ali kazne se kreću u opsegu od uslovne osude do kazne od deset mjeseci i zabrane prilaska.

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević, poručila je da bi sprovođenje djelotvornih istraga napada na novinare trebalo da bude prioritet.

„Smatramo da je veoma važno da Skupština Crne Gore konstatuje situaciju kakva je – da je broj napada u porastu i da mora da djeluje dodatno u cilju prevencije“, istakla je Gorjanc Prelević.

Ocijenila je da zaštita bezbjednosti novinara ni na koji način ne smije da se dovodi u vezu sa onim što oni pišu.

„Pišu li oni dobro, pišu li loše, to je irelevantno. I novinar koji piše laži, treba da bude bezbjedan“, rekla je Gorjanc Prelević.

Ona je podsjetila da je devet NVO iniciralo izmjene Krivičnog zakonika, kako bi se pooštrile kazne za napade na medijske radnike, i pozvala predstavnike partija i civilnog sektora da se uključe u javnu raspravu o toj tematici.

Predstavnik SMCG Dražen Đurašković, rekao je da pokretanje postupaka protiv časti i ugleda, bez obzira na krajnji sudski epilog, predstavlja pritisak i da utiče na novinare i novinarke izazivajući samocenzuru.

„Sa druge strane, dok su u sudovima bila 54 slučaja zbog povrede časti i ugleda kod sviih postojećih samoregulatornih mehanizama, registrovano je 29 pritužbi. Ti nam podaci ukazuju na neophodnost kreiranja ozbiljnije samoregulacije, prvenstveno od strane svih medija koji djeluju u medijskom sistemu, a time bi posredno se jačalo povjerenje javnosti u njene mehanizme“, kazao je Đurašković.

Predsjednica SMCG Marijana Camović Veličković, podsjetila je da se ta organizacija za izradu medijske strategije zalagala i prije nego što je to 2016. godine tadašnji premijer najavio.

„Bavili smo se Zakonom o medijima. Iako je taj Zakon inoviran i usvojen u avgustu 2020. godine, smatramo da i dalje nije dobar i da ga treba mijenjati u više segmenata i da se dosta može uraditi u cilju poboljšanja uslova rada u medijima, naročito s aspekta smanjenja cenzure i autocenzure“, navela je Camović Veličković, podsjećajući da su na taj zakon imali 15 amandmana.

Poručila je da će tražiti i insistirati na daljem jačanju autonomije medijskih radnika, uvođenje reda u proces evidencije medija i predviđanje jasnih rokova za taj postupak.

„Na prijedlog Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama imali smo 11 sugestija, podsjećajući da je taj akt na raznim razmatranjima već dvije godine, a da je SMCG dao podršku načelima koja garantuju održivost lokalnim javnim emiterima“, rekla je Camović Veličković.

Najavila je da će SMCG ponovo inicirati pregovore o novom granskom kolektivnom ugovoru za djelatnost medija, navodeći da je neophodno da se na taj način uvede red u rad medija i zaposlenih.

Predstavnica Instituta za medije Olivera Nikolić, ocijenila je da u Crnoj Gori nije postojao osmišljeni, strateški pristup rješavanju problema u medijima i medijskoj zajednici.

„Uglavnom se to radilo ad hok, u skladu s partikulatnim interesima političkih ili medijskih aktera ili uz ‘guranje’ međunarodne zajednice da treba ispuniti neki standard. Na inicijativu nekoliko NVO uvršten je predlog da se radi na sistematičnom pristupu medijskim politikama“, rekla je Nikolić.

Ukazala je da u Radnoj grupi za izradu medijske strategije, od 20 članova, nema predstavnika medija, osim Javnog servisa.

„To po meni nije dobro, jer je prilika da se otvori razgovor šta su po nama ključni problemi i da se kroz najširi društveni dijalog i inkluziju različitih aktera dobro promisli šta možemo mapirati kao realno rješenje koje možemo sprovesti u praksi da poboljšamo uslove rada, da spasimo što se spasiti može“, kazala je Nikolić.

V.d. direktor Direktorata za medije u Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija Neđeljko Rudović, rekao je da trenutno rade drugi nacrt medijske strategije nakon dva mjeseca rada.

„Ključna oblast su napadi na novinari i prijetnje novinarima, jer tu pokušavamo da definišemo operativne mjere i aktivnosti koje bi imale za cilj da obim napada, prijetnji, uznemiravanja svedu na nulu, ako je to moguće, ili na mjeru razuma, a to mislim da je i te kako moguće“, istakao je Radović.

Događaj je održan u okviru projekta koji su finansijski podržali Balkanski fond za demokratiju, projekat Njemačkog Maršalovog fonda Sjedinjenih Američkih Država i Ministarstvo vanjskih poslova Norveške.