Video
Popović je prijedlog zakona predao 2020. godine, a nekoliko puta je odbijen. U decembru 2021. godine svega 29 poslanika podržalo je prijedlog Liberalne partije. Na sjednici Zakonodavnog odbora u novembru 2021. dobio je samo jedan glas. Nije se o njemu raspravljalo ni 2022. godine, piše Pobjeda.
Zbog čega su poslanici crnogorskog parlamenta odbijali da raspravljaju o ovom prijedlogu zakona, te kakve to posljedice ima na današnju društvenu sliku u državi, u kojoj duboke podjele i revizionizam ne jenjavaju protokom godina, već postaju sve aktuelnije, za Pobjedu komentarišu direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević i izvršni direktor Asocijacije Spektra Jovan Ulićević, koji je jedan od autora naučno-istraživačkog rada ,,Analiza narativa (neo)fašizma i antifašizma u Crnoj Gori: od izbora do izbora 2020-2023”.
Nakon sve češćih poruka političara i velikodostojnika Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori da su pripadnici četničkog pokreta bili junaci, te negiranja njihove saradnje sa okupatorima i fašistima, osuđujuće stavove izgovaraju građanski aktivisti, mediji, nevladine organizacije, dok političari i državni vrh uglavnom ćute ili šalju nemušte poruke da društvo ne treba dijeliti.
Nadležni organi koji bi trebalo da krivično gone one koji šire govor mržnje ili Krivičnim zakonikom zabranjenu diskriminaciju, slavljenje ili negiranje ratnih zločina, zasad „prate“ događaje i rijetko formiraju predmete. Reakcije ombudsmana niko ne uzima za ozbiljno jer još uvijek njegovo mišljenje nije obavezujuće, dok se ne usvoji novi zakon koji bi mu omogućio konkretnije djelovanje.
Tea Gorjanc Prelević je kazala da se o zakonu o zabrani fašističkih, neofašističkih i vojnih nacionalističkih organizacija i upotrebe njihovih simbola nije raspravljalo, jer, „očigledno nije bilo volje za tim“.
,,Iako je tačno da je prijedlog zakona u pravnom smislu trebalo doraditi, to se moglo u međuvremenu uraditi. Gdje ima volje, tu ima i načina”, smatra ona.
Ulićević misli da je i 2020. godine prijedlog zakona koji je forsirao Andrija Popović iz Liberalne partije, kao i mnogi drugi, došao prilično kasno.
,,Zbog čega su poslanici odbijali da raspravljaju o tom zakonu i glasaju za njega vrlo je jasno – zato što dobar dio njih podržava fašističke stavove, neki otvoreno, a neki prećutno, ali i zato što nijesu mnogi spremni da zabrane djelovanje profašističkih aktera koji su njihovi jaki finansijeri”, kaže on.
Ističe da nam taj zakon jeste potreban, ali i da je u dilemi i da ga imamo kako bi se implementirao, uzevši u obzir solidan pravni okvir za poštovanje ljudskih prava koji imamo, a koji, kako je rekao, samo krasi papir kao mrtvo slovo i nešto čime se zorimo po Evropi, rekao je Ulićević.
Gorjanc Prelević smatra da u Crnoj Gori neće doći do izjednačavanja uloge četnika i partizana, kao što se dogodilo u Srbiji kada je 2004. godine usvojen Zakon o izmjenama i dopunama o pravima boraca, vojnih invalida i članova njihovih porodica, kako mu je bio zvanični naziv. On je tada usvojen kao politički ustupak Srpskom pokretu obnove Vuka Draškovića, partiji koja je tada bila dio vladajuće koalicije.
,,Mislim da do toga u Crnoj Gori neće doći, ovdje je antifašistička tradicija jača, država je raznolika, multinacionalna, postoji svijest o tome da od poštovanja svih naroda koji u njoj žive zavisi i njen opstanak, nego što je to Srbija koja je pretežno jednonacionalna i nažalost forsira srpski nacionalizam koji je devedesetih nanio mnogo zla svima u okruženju”, poručila je ona.
Na pitanje da li bi, da je taj zakon usvojen, situacija u društvu danas bila drugačija, Gorjanc Prelević je odgovorila da bi nesumnjivo bili zabranjeni kvislinški i kolaborantski simboli, a da bi se dodatno i jasnije naglasilo da je promovisanje četničkog pokreta zabranjeno i kažnjivo.
,,Promocija tog pokreta u Crnoj Gori i sad bi morala biti prepoznata kao govor mržnje prema muslimanskom stanovništvu jer je taj pokret imao program etničkog čišćenja koji je u praksi i sprovodio”, ističe Gorjanc Prelević.
Ona podsjeća da je predstavnik svega toga na crnogorskom terenu zloglasni Pavle Đurišić.
,,Veličanje njega kao “junaka”, pjevanje pjesama njemu u čast i slično, sve bi trebalo da je govor mržnje, ali još uvijek se državno tužilaštvo nažalost na to ne okreće”, ističe ona.
Da pravosudni organi ne reaguju onako kako im propisuje zakon, misli i Ulićević, koji kaže da “konkretne benefite u pogledu društvene pravde i stvarnih uslova života, a koje bi trebalo da garantuje naš zakonodavni okvir, bojim se da još nemamo“.
,,Politički prostor za osvajanje glasova kroz mržnju nije ostavljen samo nepostojanjem toga zakona, već jako slabim institucijama, relativizacijom i normalizacijom kroz hiperprodukciju neofašističkih narativa, istorijskog revizionizma, te sve većim legitimisanjem apsolutne slobode govora bez odgovornosti, koju i zagovaraju desničari jer u tom prostoru cvjetaju”, ističe on.
Smatra da se u takvom prostoru granice između slobode govora i govora mržnje gube, ali i govora koji osnažuje fašističke narative, a koji ne spada pravno u govor mržnje.
A Gorjanc Prelević ističe da „ako Crna Gora želi da održi svoj antifašistički temelj, kako smo nedavno mogli da čujemo od svih najviših funkcionera prilikom proslave Dana pobjede nad nacizmom i fašizmom, onda joj je takav zakon potreban“.
,,Možda je i potrebniji ovdje nego Sloveniji koja ga je nedavno usvojila”, kazala je ona.
Na pitanje da li je zapravo nepostojanjem i neusvajanjem tog zakona ostavljen politički prostor koji služi za osvajanje glasova, na osnovu dubokih istorijskih podjela koje imamo u našem društvu, Gorjanc Prelević odgovara da je nažalost ostavljen svakako širi prostor za eksploatisanje tih podjela.
Na pitanje što treba uraditi, s obzirom na situaciju u kojoj političari okreću glavu, građani reaguju na društvenim mrežama, a nacionalistima je dopuštena sloboda izražavanja i govora, uprkos tome što krše zakone i Ustav dok tužilaštva uglavnom „prate“ situaciju, Ulićević odgovara da je konkretno, neophodno delegitimisati kao sagovornike one koji promovišu mržnju, nacionalističke narative, narative koji prave plodno tlo za kršenje ljudskih prava.
,,Uskratiti im medijski i javni prostor, proaktivno djelovati u prostoru obrazovanja u kojem će se tek voditi borba za demokratsko i sekularno obrazovanje, te sankcionisati govor mržnje, ali i proširiti njegovo tumačenje, jer imamo vrlo obrazovane desničarske aktere koje je neko naučio kako da izbjegavaju govor mržnje, a da završavaju svoj posao – posao koji cvjeta u podsticanju mržnje. Toj vrsti propagandnog djelovanja se mora odlučno stati na kraj, a to ne mogu da rade samo nevladine organizacije”, kaže Ulićević.
Postavlja se pitanje, ističe on, što će institucije da urade, ako žele da sačuvaju društveni mir i demokratski poredak, koji je ugrožen i narušen, ali i dalje koliko-toliko postoji.
Marković da obezbijedi reakciju tužilaštva na glorifikaciju četničkog pokreta
Tea Gorjanc Prelević je kazala da se jedna grupa NVO u utorak obratila vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću molbom da obezbijedi da se reaguje na sve češće primjere glorifikacije četničkog pokreta i njegovih lidera u Crnoj Gori u kojoj su ostavili posebno krvav trag.
Preporučeno
,,Državno tužilaštvo bi moglo da napravi neophodnu razliku. Vidjeli smo da je njihov prethodni napor da procesuiraju Marka Kovačevića zbog izjava na Grahovu miniran u Skupštini odbijanjem da se zahtjev za skidanje njegovog imuniteta uopšte stavi na dnevni red. Ali i to je zabranjeno, i kažnjivo, i opet je na državnom tužilaštvu da koristi svoje nadležnosti koje ima da obezbijedi vladavinu prava, a i svoj autoritet”, kazala je Gorjanc Prelević.
