Video
Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak ističe da, s obzirom na to da u Crnoj Gori više od 50 odsto stanovništva čine žene, mora se istaći da je zastupljenost žena na mjestima odlučivanja vrlo niska.
“Moram priznati da se u posljednje vrijeme podiže svijest o tome, iako to ide prilično sporo. I dalje smo patrijarhalno i tradicionalno društvo, naročito kad je riječ o bavljenju politikom, pa u tom smislu kada vidimo procenat žena u parlamentu koji je manji nego u prošlom sazivu, znači da smo u tom smislu nazadovali. Izmjene Zakona o izbornom zakonodavstvu trebalo bi da doprinesu da svako treće mjesto ubuduće na listama bude predviđeno za žene”, poručila je Bošnjak.
Predstavnica korisnica naknada po osnovu materinstva Željka Savković ističe da se ipak moramo suočiti sa nepobitnim činjenicama koje nas svakodnevno demantuju da skoro nema žena na mjestima gdje se odlučuje.
“Ljeporečenje političara o tome kako treba učiniti sve da bi žene bile zastupljenije na svim pozicijama u državi, ostajalo je na priči samom činjenicom da je od 1965. godine od kada sam rođena samo jedna žena bila predsjednica parlamenta i sada skoro dvadeset godina kasnije imamo jednu potpredsjednicu. U crnogorskom parlamentu se mora donijeti zakon da broj žena i muškaraca mora biti jednak i prestati sa uvredama po bi lo kom osnovu nad ženama koje hoće da se bave politikom”, ističe Savković.
Ona takođe navodi da se nasilju mora stati na put.
“Sve što je u Crnoj Gori doneseno da bi koliko-toliko žena bila zaštićena, da bi natalitet bio povećan ukinuto je. Zakon da rođenjem trećeg djeteta majka ima pravo na dvije godine porodiljskog odsustva, dječji dodaci za svu djecu, doživotno pravo na naknadu za majke koje su rodile troje i više djece. Nigdje u svijetu žene, majke i djeca nijesu nezaštićeniji nego u Crnoj Gori. Sama činjenica da je oduzeto stečeno pravo 22.051 ženi, majkama koje su obogatile Crnu Goru sa preko 100.000 ljudi, koji nijesu stali iza svojih majki, majke koje nijesu stale iza samih sebe, jer im je nametnuto da to ne zaslužuju, jasno govori koliko je potrebno crnogorskom društvu da shvatimo da bez žena, majki nema napretka ni u jednoj državi u svijetu poručuje”, Savković.
Aktivistkinja Crnogorskog ženskog lobija Aida Petrović ističe da pitanje ženskih ljudskih prava i ostvarivanje rodne ravnopravnosti u punom kapacitetu u Crnoj Gori do sada nije bilo na listi prioriteta državnih politika.
“U pogledu napretka i unapređenja rodnih politika u svim segmentima života i rada žena potrebno je napraviti značajan iskorak u odnosu na izrazito patrijarhalno društvo i nepisana stereotipna pravila. Žene su i dalje suočene sa problemom nasilja i malim procentom žena na mjestima odlučivanja, diskriminacijom i izuzetno tradicionalnom podjelom uloga između muškaraca i žena ‘muški i ženski’ poslovi i profesije”, ističe Petrović.
Ona navodi i da je politička participacija žena uvijek aktuelna tema upravo zbog nedovoljne zastupljenosti žena na pozicijama moći i odlučivanja u državi.
Ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa istakla je da se sada više nego ikad svi u crnogorskom društvu, a posebno muškarci, moraju zalagati za ženska prava i rodnu ravnopravnost.
Nema ravnopravnosti
Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) ističu da u crnogorskom društvu još ne postoji puno poštovanje ljudskih prava, niti su sprovedene sistemske obrazovne i vezane mjere koje 6i doprinijele uspostavljanju kulture ljudskih prava.
Preporučeno
Indeks rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori je 55 od 100, što Crnu Goru stavlja znatno ispod prosjeka EU koji je 67,4, a to se ilustruje i brojnim nejednakostima u različitim sferama čiji uzroci ostaju i pored određenih intervencija u pravcu unapređenja rodne ravnopravnosti navode u CGO.
