” Oko podne sam, pošto sam dobio informaciju, pošao u gornji manastir da vidim o čemu se radi. Vrata su bila zaključana, a pošto sam mještanin, znao sam kuda da prođem da bih ušao. Bio sam preneražen onim što sam zatekao – grob Aresnija Palmenca, koji je bio svetovni i duhovni vladar Crne Gore, je uništen?! Htio sam mobilnim telefonom da fotografišem prizor koji sam zatekao kada mi je prišla mlada monahinja i upozorila me da ne smijem da snimam jer nemam ovlašćenje “, priča Nikaljević.

Mladoj monahinji se, kaže, predstavio i objasnio joj da je on mještanin i da je to i njegov manastir.
” Rekao sam joj da je taj manastir i moje nasljeđe i da imam pravo da dođem kad poželim na svoju đedovinu. Utoliko me jedna starija monahinja mlatnula po ruci i telefon je poletio. Dohvatio sam ga i pokušao da nastavim da snimam, ali me ona tri puta udarila po i svaki put mi je telefon padao. Onda su one mene počele da slikaju. Poslije rasprave sa njima otišao sam “, ispričao je Nikaljević za Pobjedu.
Kada su mještani čuli za incident i nekoliko Nikaljevićevih prijatelja skupili su se i svi zajedno, sa Nikaljevićevom suprugom i kćerkama, pošli su u manastir.
Tamo su zatekli i srpskog popa Jovana Plamenca, koji im je rekao: „To su kosti mog pretka, mogu da radim s njima šta hoću“.
Pojavila se i policija i uzela izjave od monahinja, a Nikaljevića nijesu zvali na razgovor.
” Rekao im je pop Plamenac da može, ako mu padne na pamet kosti našeg vladike Arsenija Plamenca i u fioku da stavi?! Bio je vrlo grub, arogantan i prema mojoj porodici se ophodio oholo i drsko “, kazao je Nikaljević.
Na snimku razgovora mještana i prijatelja Nikaljevića sa Plamencom juče kasno popodne u manastiru srpski pop kaže da on nema što sa njima „da se pogađa“.
– Što vi imate sa tim što ja otkopavam grob – kaže on.
Prema informacijama koje smo dobili od drugih aktera ovog incidenta, u manastiru su im rekli da je pokojni poglavar SPC u Crnoj Gori nedavno rekao Plamencu da krstom obilježi grob Arsenija Plamenca, ali da mu nije odobrio da raskopava grobnicu.

U crkva u Brčelima je sahranjen lažni car Šćepan Mali. Sveštenstvo SPC je, nakon zemljotresa 1979. godine prekopalo njegovo grobno mjesto i kosti su, kako tvrde mještani, rasturili okolo, a jednu su, navodno poslali Rusiji, jer su oni tražili da urade DNK analizu kako bi pokušali da ustanove porijeklo Šćepana Malog.
Manastir u Gornjim Brčelima, kako je prenio portal Antena M, podigao je vladika Danilo Šćepčev Petrović-Njegoš. U narodu je poznat kao „Manastir Petrovića“.
Taj Manastir je i zaštićeni spomenik kulture, a zakon tretira i povredu grobnog mjesta kao krivično djelo.
Za episkopa je, kako piše ovaj portal, Arsenije naimenovan i hirotonisan odlukom mitropolita crnogorskoga vladike Save. Arsenija su zavladičili Sava i njegov tadašnji vikarni arhijerej Vasilije Brkić (bivši pećki arhiepiskop), najkasnije 1767. godine.
To je prvo samostalno vladičansko posvećenje u obnovljenoj autokefalnoj Crnogorskoj crkvi.
Po upokojenju Savinom, kako piše ovaj portal, Arsenije je od 1781. poglavar naše autokefalne crkve. Još za života, vjerovatno po želji mitropolita Save, potvrdio je arhimandrita Petra I Petrovića-Njegoša (Svetoga Petra Cetinjskoga) za svoga prejemnika. Aresnije se upokojio 1784.
Preporučeno
Manastir čuva i zemne ostatke vladike Rufima Boljevića.















